| Cena: |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | AKS BEX City Express Pošta CC paket (Pošta) DExpress Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Stari grad, Beograd-Stari grad |
Godina izdanja: 2007
ISBN: 978-86-7558-512-1
Autor: Domaći
Vrsta: Istorija srpske književnosti
Jezik: Srpski
ZORICA NESTOROVIĆ
BOGOVI, CAREVI LJUDI - tragički junak u srpskoj drami XIX veka
Izdavač - Čigoja štampa, Beograd
Godina - 2007
336 strana
24 cm
ISBN - 978-86-7558-512-1
Povez - Broširan
Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlačenja
SADRŽAJ:
PROLOG
Sudbina i njen junak
Junak i njegova sudbina
Sudbina tragičkog junaka u srpskoj drami XIX veka
DRAMA ČITANJA
FENOMEN TRAGIČKOG U SMERTI UROŠA PETAGO STEFANA STEFANOVIĆA
`Vladarsko ogledalo`: figura cara
Između jave i sna: tri buđenja
O BOGOVIMA I CAREVIMA
І Zašto ne tragedija?
II Bogovi, carevi i ljudi
Podvig kao služenje Bogu i narodu
Čudo i stradanje
MOŽE LI ISTORIJA BITI TRAGIČKI JUNAK?
I Privatna povesnica
Doživljaj istorije
O razumu i strastima ili o odnosu moralne i tragičke krivice
II Vladari i njihovi podanici
Odsustvo volje za moć
Poredak i pobuna
Želja za vlašću
MATIJA BAN I JOVAN SUBOTIĆ: DRAMSKI JUNAK U PREPLETU MELODRAME I ISTORIJE
ROMANTIČARSKI JUNAK I DRAMA NESTAJANJA
Može li junacica biti tragički junak?
Tragičnost i fatalna lepota
Tragička heroika
TRAGIČKI JUNAK I MASKE
Grčki momenat
Udvajanje
PERA SEGEDINAC LAZE KOSTIĆA: FIGURA MUČENIKA I TRAGIČKA KRIVICA
Nebeske ptice
Pastir
NEGATIVNI JUNAK I TRAGIČKA KRIVICA U DRAMAMA DRAGUTINA ILIĆA
1 Vukašin Mrnjavčević
Žrtva i greh
Zločin i kazna
II Jakvinta, kraljica bez krune
ІІІ Saul ili drama o noći
KRALJEVA JESEN MILUTINA BOJIĆA ILI O ONOME KOJEG NEMA
I
II
III
EPILOG
Linija lepote
Literatura
"Zahvatajući književne pojave XIX veka i njihove odjeke u prvim decenijama HH stoleća, doc. dr Zorica Nestorović načinila je jedinstven presek kroz istoriju nastanka, uticaja, izvora, dometa i recepcije tragedije u srpskoj književnosti. Izuzetno kompleksna tema, usmerena na fenomen tragičkog junaka, obuhvatila je više istraživačkih oblasti. Autor je minucioznim analizama osvetljavao niz najznačajnijih tragedija, koje su u teorijsko-kritičkoj literaturi vrednovane na različite načine (od isticanja estetske uspelosti, preko površnih osvrta do potpunog zanemarivanja). Svaki tekst je, pri tom, višestruko sagledavan – u odnosu prema opusu pisca i uz argumentaciju povezanu sa zahtevima žanra. Takvim pristupom, međutim, nisu zanemareni ni kontekst epohe, niti relacije uspostavljene prema evropskom kulturnom nasleđu (odjeci Šilerovih i Šeksirovih dela, na primer) i prema srpskoj pisanoj i usmenoj baštini. (...). Izvrsno pisana, stilski prečišćena, teorijski i književnoistorijski argumentovana, studija doc. dr Zorice Nestorović u mnogome širi saznanja o nacionalnoj književnosti, posebno o dramskoj tradiciji, njenim putevima i dometima.` (Snežana Samardžija)
U ovom istorijskom pregledu skladno su udruženi teorijski i istorijski aspekti pitanja koja su se pred autorku postavila i pri izboru teme i u toku njene obrade. Polazeći od sažetog ali jasnog izlaganja teorijske i filozofske misli o tragediji i tragičnom, utemeljenog na dostignućima istaknutih evropskih mislilaca, Nestorovićeva gradi svoje početno stanovište o tome da je „pitanje o tragediji u biti pitanje o tragičkom junaku“, a da je opet „pitanje o tragičkom junaku zapravo pitanje o tragičkoj krivici“. Od te osnove ona polazi u konkretno istraživanje nekoliko značajnih formi koje su obeležile srpsku dramu XIX veka (istorijska tragedija, istorijska melodrama i istorijska drama u užem smislu) i kroz temeljne analize najznačajnijih ostvarenja i autora u tom krugu (Stefan Stefanović, Sima Milutinović-Sarajlija, Jovan Popović Sterija, Đura Jakšić, Laza Kostić, Dragutin Ilić i Milutin Bojić) daje presek kroz načine oblikovanja tragičkog junaka u ozbiljnoj drami i dramaturških okvira u kojima se on pojavljuje u to doba u našem teatru.“ (Marta Frajnd)`
Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.