pregleda

Helenska tradicija i srpska književnost dvadesetog veka


Cena:
390 din
Želi ovaj predmet: 1
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac Nije trgovac

sabahudinmracni (422)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 717

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: 1963
ISBN: 351
Autor: Domaći
Vrsta: Istorija srpske književnosti
Jezik: Srpski

Autor: Slavko Leovac
Izdavač: Veselin Masleša, Sarajevo
Godina: 1963
Obim: 183 str.

Na nekoliko stranica u knjizi je prodvlačeno hemijskom, no big deal. Knjiga je i dalje čitljiva.

Sadržaj knjige je prikazan na fotografiji, kao i u opisu.

Knjiga „Helenska tradicija i srpska književnost XX veka“ autora Slavka Leovca predstavlja izuzetno značajnu i jedinstvenu komparativističku studiju u srpskoj nauci o književnosti. Nastala je na osnovu njegove doktorske disertacije pod nazivom „Helenska misao i srpska književnost XX vijeka“, koju je odbranio 1962. godine na Filološkom fakultetu u Beogradu, gde mu je mentor bio čuveni helenista Miloš N. Đurić.

Knjiga se bavi načinom na koji su se helenska (starogrčka) duhovnost, mitologija, filozofija i književni oblici odrazili na srpsku književnost i kulturu u prvoj polovini 20. veka.

Leovac kroz eseje analizira kako su helenski motivi i ideali utkani u dela najvažnijih srpskih modernista i klasika prošlog veka, kao što su Jovan Dučić, Isidora Sekulić, Miloš Crnjanski, Anica Savić Rebac i drugi.

Slavko Leovac (1929–2000) bio je jedan od najistaknutijih srpskih klasičnih filologa, esejista, književnih istoričara i kritičara druge polovine 20. veka. Njegov naučni rad spaja duboko poznavanje antičke kulture sa analizom moderne srpske i evropske književnosti.

Rođen je u Mostaru, osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu, a diplomirao je i doktorirao klasičnu filologiju na Univerzitetu u Beogradu. Od 1962. godine radio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gde je bio jedan od osnivača Katedre za opštu književnost, predajući antičku književnost i moderni evropski roman. Nakon izbijanja rata 1992. godine napušta Sarajevo i prelazi u Beograd, gde do penzionisanja 1994. godine predaje na Katedri za srpsku književnost Filološkog fakulteta. Bio je član Akademije nauka i umjetnosti BiH (ANU BiH), a pred kraj života izabran je za predsednika Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske (ANURS) i člana Senata Republike Srpske.

Kao klasični filolog, Leovac je posmatrao modernu književnost kroz prizmu večnih, antičkih estetskih i filozofskih modela. Napisao je fundamentalne studije i eseje o ključnim autorima srpske književnosti 19. i 20. veka. Njegove analize odlikuju se prefinjenim stilom, dubokom psihološkom i tekstualnom analizom, zbog čega se smatra klasikom srpske esejistike. Godinama je radio kao urednik u čuvenim izdavačkim kućama „Svjetlost“ i „Veselin Masleša“, te u uglednom časopisu za književnu kritiku „Izraz“.

Osim knjige o helenskoj tradiciji, iza sebe je ostavio preko dvadeset naslova, među kojima se izdvajaju:
- Mit i poezija (1960)
- Portreti srpskih pisaca XIX veka (1978)
- Momčilo Nastasijević (1984)
- Književno delo Isidore Sekulić (1986)
- Ogledi o Ivi Andriću (1993)
- O srpskim piscima (1998)


SADRŽAJ
Uvod 5
Pogled na ispitivanje helenske tradicije kod Srba u XX veku 9
Jovan Dučić 19
Isidora Sekulić 51
Todor Manojlović 81
Veljko Petrović 97
Mirko Korolija 107
Dimitrije Mitrinović 115
Stanislav Vinaver 127
Miloš Đurić 137
Anica Savić Rebac 155
Umesto zaključka: borba za živu Heladu 171
Popis autora 179

Nije baš sve tako mračno.

Predmet: 84901651
Autor: Slavko Leovac
Izdavač: Veselin Masleša, Sarajevo
Godina: 1963
Obim: 183 str.

Na nekoliko stranica u knjizi je prodvlačeno hemijskom, no big deal. Knjiga je i dalje čitljiva.

Sadržaj knjige je prikazan na fotografiji, kao i u opisu.

Knjiga „Helenska tradicija i srpska književnost XX veka“ autora Slavka Leovca predstavlja izuzetno značajnu i jedinstvenu komparativističku studiju u srpskoj nauci o književnosti. Nastala je na osnovu njegove doktorske disertacije pod nazivom „Helenska misao i srpska književnost XX vijeka“, koju je odbranio 1962. godine na Filološkom fakultetu u Beogradu, gde mu je mentor bio čuveni helenista Miloš N. Đurić.

Knjiga se bavi načinom na koji su se helenska (starogrčka) duhovnost, mitologija, filozofija i književni oblici odrazili na srpsku književnost i kulturu u prvoj polovini 20. veka.

Leovac kroz eseje analizira kako su helenski motivi i ideali utkani u dela najvažnijih srpskih modernista i klasika prošlog veka, kao što su Jovan Dučić, Isidora Sekulić, Miloš Crnjanski, Anica Savić Rebac i drugi.

Slavko Leovac (1929–2000) bio je jedan od najistaknutijih srpskih klasičnih filologa, esejista, književnih istoričara i kritičara druge polovine 20. veka. Njegov naučni rad spaja duboko poznavanje antičke kulture sa analizom moderne srpske i evropske književnosti.

Rođen je u Mostaru, osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu, a diplomirao je i doktorirao klasičnu filologiju na Univerzitetu u Beogradu. Od 1962. godine radio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gde je bio jedan od osnivača Katedre za opštu književnost, predajući antičku književnost i moderni evropski roman. Nakon izbijanja rata 1992. godine napušta Sarajevo i prelazi u Beograd, gde do penzionisanja 1994. godine predaje na Katedri za srpsku književnost Filološkog fakulteta. Bio je član Akademije nauka i umjetnosti BiH (ANU BiH), a pred kraj života izabran je za predsednika Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske (ANURS) i člana Senata Republike Srpske.

Kao klasični filolog, Leovac je posmatrao modernu književnost kroz prizmu večnih, antičkih estetskih i filozofskih modela. Napisao je fundamentalne studije i eseje o ključnim autorima srpske književnosti 19. i 20. veka. Njegove analize odlikuju se prefinjenim stilom, dubokom psihološkom i tekstualnom analizom, zbog čega se smatra klasikom srpske esejistike. Godinama je radio kao urednik u čuvenim izdavačkim kućama „Svjetlost“ i „Veselin Masleša“, te u uglednom časopisu za književnu kritiku „Izraz“.

Osim knjige o helenskoj tradiciji, iza sebe je ostavio preko dvadeset naslova, među kojima se izdvajaju:
- Mit i poezija (1960)
- Portreti srpskih pisaca XIX veka (1978)
- Momčilo Nastasijević (1984)
- Književno delo Isidore Sekulić (1986)
- Ogledi o Ivi Andriću (1993)
- O srpskim piscima (1998)


SADRŽAJ
Uvod 5
Pogled na ispitivanje helenske tradicije kod Srba u XX veku 9
Jovan Dučić 19
Isidora Sekulić 51
Todor Manojlović 81
Veljko Petrović 97
Mirko Korolija 107
Dimitrije Mitrinović 115
Stanislav Vinaver 127
Miloš Đurić 137
Anica Savić Rebac 155
Umesto zaključka: borba za živu Heladu 171
Popis autora 179
84901651 Helenska tradicija i srpska književnost dvadesetog veka

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.