| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Vrsta: Ostalo
Godina izdanja: 1975
ISBN: 345
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Autor: R. C. Pandeya
Izdavač: Časopis ,,Ideje" / Predsedništvo Konferencije Saveza socijalističke omladine Jugoslavije, Beograd
Edicija: Mala edicija ideja
Godina: 1975
Obim: 224 str.
Sadržaj knjige je prikazan na fotografijama.
Delo obuhvata ključne teorije indijske lingvističke tradicije. Delo je na srpski jezik prevedeno sa predgovorom akademika Radoslava Katičića. Jedno je od najznačajnijih dela prevedenih na naš jezik koje se bavi klasičnom indijskom lingvističkom i filozofskom tradicijom
Knjiga nudi sistematski uvid u to kako su klasične indijske škole (poput Mīmāmsā, Nyāya i Vyākarana) tumačile prirodu reči, rečenice i samu mogućnost semantičke komunikacije.
Centralna tema knjige jeste problem značenja (the problem of meaning). Pandeya istražuje kako jedna izgovorena ili napisana reč uspeva da u umu slušaoca izazove sliku ili razumevanje stvarnog predmeta u spoljašnjem svetu. Autor suprotstavlja stavove različitih škola kao što su Škola Nyāya (logičari) i Škola Mīmāmsā (ritualni egzegetičari).
Predgovor Radoslava Katičića daje neprocenjiv doprinos ovom izdanju. Katičić, kao vrhunski indolog i lingvista, povezuje Pandeyine analize sa modernom zapadnom strukturnom lingvistikom i filozofijom jezika (poput teorija Fregea, Rasela i Vitgenštajna). On objašnjava našem čitaocu da indijska tradicija nije zastarela mitska misao, već rigorozna, formalna i logička analiza jezika koja je predvidela mnoge savremene lingvističke teorije.
Akademik Radoslav Katičić (1930–2019), jedan je od najznačajnijih i najsvestranijih evropskih filologa, lingvista i indologa 20. veka. Njegov naučni rad obuhvatao je neverovatno širok spektar – od klasične grčke filologije i indologije do opšte lingvistike i paleoslavistike. Godine 1961. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu osnovao je Odsjek za opću lingvistiku i orijentalne studije. Time je postavio temelje za formalni studij indologije i moderne lingvistike na ovim prostorima. Od 1977. godine pa sve do penzionisanja 1998. radio je kao redovni profesor slovenske filologije na Univerzitetu u Beču, gde je dugo vodio i tamošnji Slavistički institut.