Godina izdanja: 2004
ISBN: 9958-43-094-0
Autor: Domaći
Vrsta: Eseji i kritike
Jezik: Srpski

Autor - osoba Rizvanbegović, Fahrudin
Naslov Tišina i samoća teksta / Fahrudin Rizvanbegović
Hrptni naslov Tišina i samoća teksta
Vrsta građe esej
Ciljna grupa odrasli, opća (lijepa književnost)
Jezik bosanski
Godina 2004
Izdavanje i proizvodnja Sarajevo : OKO, 2004 (Sarajevo : GIK „OKO“)
Fizički opis 219 str. ; 20 cm
Zbirka ǂBiblioteka ǂSavremena bosanskohercegovačka književnost. Eseji
Napomene Tiraž 500
Bilješka o autoru: str. 219
Bibliografske i druge bilješke uz tekst
Predmetne odrednice Bosanskohercegovačka književnost -- Književne kritike

SADRŽAJ
I
BOŠNJAČKI PUTOPIS XX VIJEKA 7
ZUKO DŽUMHUR – PJESNIK ZELENE BRADE 25
PUTOPISI ALIJE ISAKOVIĆA 39
PUTOPISI ĆAMILA SIJARIĆA 47
II
RANA PROZA S. KULENOVIĆA 55
RATNE POEME I PRIPOVIJETKE S. KULENOVIĆA 75
ROMAN PONORNICA S. KULENOVIĆA 101
KNJIŽEVNO DJELO HAMIDA DIZDARA
1. POEZIJA 125
2. PROZA 147
3. DIZDAROV RAD NA USMENOJ (NARODNOJ) KNJIŽEVNOSTI, HISTORIJI... 169
III
LIRIZAM KAO OBILJEŽJE KNJIŽEVNOSTI U „BISERU” 183
NASRUDIN-HODŽA U ISTOČNOM BLAGU MEHMED-BEGA KAPETANOVIĆA LJUBUŠAKA 191
HAMZA HUMO – PJESNIK JUGA 199
O NEOBJAVLJENOM NOVALIĆEVOM ROMANU GRAD SA STOTINU KESTENOVA 205
PRILOG KULTURNOJ HISTORIJI: SAFVET-BEG BAŠAGIĆ: BOŠNJACI I HERCEGOVCI U ISLAMSKOJ KNJIŽEVNOSTI 209
PREGLED KNJIŽEVNOSTI NARODA BIH: MUHSIN RIZVIĆ: PREGLED KNJIŽEVNOSTI NARODA BIH 213
BILJEŠKA O PISCU 219
________________________________________
BILJEŠKA O AUTORU
Fahrudin Rizvanbegović rođen je 1945. godine u Stocu. U Stocu je završio i osnovnu školu i gimnaziju. Studij južnoslavenskih jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pohađao je od 1964. do 1968. godine, zvanje magistra filologije stiče na istom fakultetu 1982. godine, a doktorat znanosti iz društveno-humanističkih nauka 1986. godine.
Od 1969. do 1979. godine djeluje kao profesor i kao direktor Gimnazije u Stocu, te kao direktor Srednjoškolskog centra u Stocu. U periodu od 1979. do 1993. godine radi kao profesor, prodekan i dekan Pedagoške akademije u Mostaru, a od 1994. godine pa sve do danas profesor je Filozofskog fakulteta u Sarajevu, na odsjeku Književnost naroda BiH.
Od 1996. do 2000. godine u dva mandata obnaša funkciju ministra obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi Federacije BiH.
Objavio je dosad sljedeće knjige: Svjetlosti divanhane: pripovijedna proza Skendera Kulenovića, Sarajevo, 1990.; Čitanka za I razred gimnazije, Sarajevo, 1994. (izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zenica, 2000.); Književno djelo Hamida Dizdara (u štampi), Sarajevo, 2004.
Kao redaktor i priređivač pripremio je i objavio petnaestak izdanja najznačajnijih bošnjačkih pisaca, od kojih treba izdvojiti sljedeće: Antologija bosanskohercegovačke drame XX vijeka (sa Gordanom Muzaferija i Vojislavom Vujanovićem), Sarajevo, 2000.; Antologija bošnjačkog putopisa, Sarajevo, 1997.; Bošnjačka književnost u književnoj kritici, knjiga VI (sa Enesom Durakovićem), Sarajevo, 1998.; „Književno djelo Hamida Dizdara” // Dizdar Hamid: Izabrana djela, Tešanj, 1998.; Begovina Stolac, Sarajevo, 1999.; „Pjesnik zelene brade” // Džumhur Zuko: Adakale, Sarajevo, 1991.; „Roman Ponornica Skendera Kulenovića” // Kulenović Skender: Pjesme; Ponornica, Sarajevo, 1991. godine.
Saradnik je brojnih stručnih i književnih publikacija, listova i časopisa, u kojima je objavio više od stotinu tekstova. Jedan je od obnovitelja BZK „Preporod” i član je Savjeta te ustanove, te predsjednik kulturne manifestacije Slovo Gorčina u Stocu.

MG P76 (N)