| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Pouzećem Lično |
| Grad: |
Novi Sad-Petrovaradin, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1964.
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Vrsta: Teorija književnosti
Izdavač: Veselin Masleša, Sarajevo
Godina izdanja: 1964.
Povez: Broširan
Format: 21 cm
Broj strana: 89
Stanje: Dobro - Veoma dobro
Knjiga „Stilistika“ (fr. La stylistique) Pjera Giroa (Pierre Guiraud), objavljena u prevodu na naš prostor 1964. godine u izdanju sarajevske izdavačke kuće „Veselin Masleša“, predstavlja jedno od ključnih teorijskih dela koja sistematizuju razvoj, metode i pravce moderne stilistike.Giro postavlja stilistiku na granicu između lingvistike i književne kritike, definišući stil kao način pisanja svojstven nekom piscu, književnom rodu ili epohi.Struktura i glavni pravci u deluGiro u svom delu daje istorijski pregled i kategorizaciju stilskih istraživanja kroz nekoliko ključnih poglavlja i teorijskih koncepata:Retorika kao preteča: Autor analizira klasičnu retoriku kao ishodište proučavanja stila, ali je razdvaja od moderne stilistike jer je retorika bila normativna (propisivala je pravila lepog govora), dok je moderna stilistika deskriptivna (opisuje jezik i njegove funkcije).Izvori moderne stilistike: Istražuje kako se stilistika razvila pod uticajem moderne lingvistike, pre svega Ferdinanda de Sosira i Šarla Balija.Deskriptivna (ekspresivna) stilistika: Oslanja se na Šarla Balija i proučava afektivne i ekspresivne vrednosti zajedničkog jezika (kako jezik prenosi emocije i nesvesne tonove van čistog logičkog značenja).Genetička stilistika (stilistika pojedinca): Povezana sa Karlom Foslerom i Leom Špicerom, ova metoda posmatra stil kao izraz piščeve ličnosti. Stil se analizira kao odraz autorovog unutrašnjeg sveta, gde se kroz specifične jezičke izbore (tzv. etimone) otkriva piščeva psiha ili pogled na svet.Stilistika strukture i teksta: Proučava stil kao imanentnu osobinu samog književnog teksta, gde reči dobijaju posebnu vrednost unutar zatvorenog sistema umetničkog dela.Ključne teorijske postavkeDefinicija stila: Izvedena iz latinske reči stilus (šilo za pisanje), oznaka za stil se transformisala od samog instrumenta, preko rukopisa, do jedinstvenog izraza svesti pojedinca ili epohe.Sadržina i forma: Giro naglašava da stil nastaje u stalnom preplitanju izbora jezičkih sredstava. Jezik nudi sistem mogućnosti, a stil je konkretan izbor i odstupanje od neutralne norme.Funkcija figura: Analizira klasične i moderne jezičke figure (poput elipse, zeugme, silepse, pleonazma, ponavljanja i suprotstavljanja) ne samo kao ukrase, već kao nosioce intenziviranja značenja i ekspresije.Ovo delo se i danas smatra nezaobilaznom literaturom na filološkim fakultetima u regionu za predmete koji se bave lingvističkom stilistikom, teorijom književnosti i analizom teksta.