Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Vrsta: Eseji i kritike
Jezik: Srpski

Autor - osoba Bošković-Stulli, Maja
Naslov Usmeno pjesništvo u obzorju književnosti / Maja Bošković-Stulli
Vrsta građe književni prikaz/pregled
Ciljna grupa odrasli, ozbiljna (nije lijepa knjiž.)
Jezik hrvatski
Godina 1984
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske, 1984
Fizički opis 402 str. ; 20 cm
Zbirka ǂKnjižnica ǂMonografije, studije, kritike
Napomene Na presavitku prednjeg kor. lista slika autorice i biografska bilješka
Napomena: str. 389-390
Bibliografija iza poglavlja ; bibliografske i druge bilješke uz tekst
Kazalo
Nekontrolirane predmetne odrednice narodna književnost / usmena poezija / hrvatska književnost

SADRŽAJ
I.
Usmeno pjesništvo u Krležinu obzorju 7
Balade Petrice Kerempuha i Langov Samobor 69
Narodne pjesme u Šenoinoj „Antologiji“ 96
Vatroslav Jagić o usmenim pripovijetkama 116
Lovrićevo viđenje usmene književnosti 138
II.
Odnos kmeta i feudalca u hrvatskim usmenim predajama 151
O pripovjedačima u naše doba 183
More u hrvatskim mitskim usmenim predajama 199
Kuhinjski humor u kajkavskim svadbenim govorima 215
Žene u slavonskim narodnim pjesmama 233
Navedena literatura 252
Navedene rukopisne zbirke 252
Konavosko usmeno pjesništvo 254
O Bogišićevoj cavtatskoj rukopisnoj zbirci usmenih pripovijedaka 270
Bilješke 293
Navedena literatura 303
III.
Pričanja o životu: Iz problematike suvremenih usmenoknjiževnih vrsta 309
Navedena literatura 360
Predstavljački aspekti usmenog pripovijedanja 367
Napomena 389
Kazalo imena / Nada Anić 391
402


BOŠKOVIĆ STULLI, Maja, folklorista, slavista, naučni savetnik (Osijek, 9. XI 1922). Slavistiku studirala u Zagrebu, Kazanju, Petrogradu i Beogradu. Doktorirala 1961. u Zagrebu. Dugogodišnji direktor zagrebačkog Instituta za etnologiju i folkloristiku i urednik godišnjaka Narodna umjetnost. Član je uredništva nemačkog časopisa Fabula. Član HAZU, počasni član međunarodnog udruženja „Folklore Fellows`, pri Finskoj akademiji nauka. Njena osnovna oblast izučavanja vezana je za narodnu književnost, terenska sabiranja građe i teorijska pitanja trajanja, izvođenja i odlika usmenih oblika, posebno pripovedaka i predanja, ,,pučke književnosti`, stvaralaštva NOB-a, odnosa između usmene i pisane književnosti, savremenih folklornih formi. Prva je u Jugoslaviji upotrebila modifikovanu istorijsko-geografsku metodu u svojoj monografiji Narodna predaja o vladarevoj tajni (Zg 1967). Posle Čajkanovića koji je 1927. rasporedio srpsku proznu građu prema Arneovoj tipologiji (Verzeichnis der Märchentypen, Helsinki 1910), uvela je kao dosledno merilo razvrstavanja sada proširenu Arne–Tompson međunarodnu klasifikaciju. Evropske, prvenstveno nemačke tokove folklorističke nauke sredine XX v. uvela je u jugoslovensku sredinu. Objavila je niz terenskih zbirki: Istarske narodne priče, Zg 1959; u Narodnoj umjetnosti – pripovetke i predanja iz Sinjske krajine (1967–1968), s Brača (1975), izbor usmene građe s određenih područja (npr. s Neretve, 1987, iz Dalmacije, 1993) i niz kritičkih antologija: bajki (1961, 1963); pripovedaka i predanja (1963, 1997); epskih pesama (1964); zbirku pripovedaka na nemačkom u dva izdanja Kroatische Volksmärchen (Dizeldorf–Keln 1975). Pri tome je pod oznakom hrvatskog obuhvaćeno i srpsko kulturno nasleđe. Priredila je izbor studija i ogleda naših i stranih proučavalaca usmenog stvaralaštva (Usmena književnost, Zg 1971), napisala Povijest hrvatske književnosti I (Zg 1978). Većina radova koje je objavila u zemlji i inostranstvu sakupljeni su i štampani u posebnim knjigama. Dobitnica je Herderove nagrade i drugih priznanja. Bibliografija objavljena u godišnjaku Narodna umjetnost 1999.

MG P47 (N)