ISBN: Ostalo
Godina izdanja: Ostalo
Autor: Domaći
Vrsta: Istorija srpske književnosti
Jezik: Srpski

m2

„Pregled književnog rada Srba u Hrvatskoj” nije i ne može biti istorija književnosti, a ipak u njemu postoji ritam pojavljivanja i trajanja pojedinih pisaca i grupa pisaca koji se vezuju za vladajuće književne stilove. Očigledno je kako određena stilska epoha nije podjednako opredijelila sve pisce koji su joj vremenski pripadali. Matavulj i Ćipiko glavni su nosioci realizma, a neži njihovi savremenici ne mogu da ponesu sav teret oznaka stila i njihova djela ne bi izdržala analizu koja bi tražila dokaze za realizam: dva Bubisavljevića, na primjer. Tako je i sa prvom i drugom fazom modernizma. Sa braćom Micić i Draganom Aleksićem, izrazitim predstavnicima zenitizma i dadaizma, ne mogu se u stilskom pogledu uporediti Branko Mašić i Milan Kašanin iak su njihovi savremenici...


Potrebno je da se kaže nekoliko riječi o kriteriju po kome su uzimani pisci u ovaj pregled. Sam naslov i upućivao na zaključak da ovamo spadaju svi Srbi rođeni na teritoriju današnje SR Hrvatske, ali takav zaključak ipak nije sasvim opravdan, jer je donekle mehanički. Ima pisaca koji su ovdje rođeni a djelovali na drugim prostorima, ali ima i takvih koji su rođeni drugdje a ovdje djelovali. Primjere ne treba navoditi na ovom mjestu jer su vidljivi u pojedinim prikazima pisaca. Kako je svaki pisac pripadnik naroda iz koga potiče, postavlja se pitanje: je li on u svom književnom i kulturnom radu doista i bio u kontaktu sa tim narodom, lii se od njega udaljio pod pritiskom različitih okolnosti od porodičnih do političkih i socijalnih. Autoru je bila pred očima ova veza sa narodom kao glavni kriterij, mada je ona u nekim primjerima sasvim labava i nedosljedna. Važniji su, naravno, procesi koji su se odvijali sa gledišta srpske narodne svijesti pa je u njima nastajala kultura koja je iskazivala ovaj narod i oblikovala njegovu duhovnu fizionomiju (sliku).