| Cena: |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Mladenovac, Beograd-Mladenovac |
Godina izdanja: 1998
ISBN: 86-305-0313-0
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Vrsta: Teorija književnosti
O sebi povodom drugih : razgovor s Dejanom Ajdačićem
Obod 1998 445 strana
odlična očuvanost
Žanr: književnoteorijska i folkloristička studija
Oblast: usmena (narodna) književnost, teorija čitanja, recepcija
Namena: studenti književnosti, folkloristike, nastavnici, istraživači
Knjiga se bavi pitanjem kako usmena književnost funkcioniše kada više nije slušana, već čitana. Kilibarda ispituje prelazak narodne poezije i proze:
od žive usmene tradicije → ka zapisanom tekstu → ka čitaočkom iskustvu
Centralno pitanje je:
šta se menja u smislu, funkciji i doživljaju usmenog dela kada ono postane književni tekst?
Tematski pregled po celinama
1. Usmena književnost i njena izvorna priroda
Usmena književnost kao performativna umetnost
Uloga kazivača, publike i situacije
Varijantnost kao suštinska odlika usmenog dela
2. Od kazivanja do teksta
Zapisivanje narodnih umotvorina
Uloga sakupljača (Vuk Karadžić i drugi)
Problem „kanonizacije“ varijanti
Gubitak glasovnosti, intonacije i konteksta
3. Čitalac usmene književnosti
Čitalac kao „zamena“ za slušaoca
Kako savremeni čitalac rekonstruiše usmeni kontekst
Razlika između čitanja usmene i pisane književnosti
4. Epska poezija pred čitaocem
Srpska narodna epika kao tekst i kao izvođenje
Junak, formula, ponavljanje i ritam
Kako čitalac doživljava epsku objektivnost
5. Lirska narodna poezija
Intimnost, emocija i simbolika
Kratka forma i njena čitaočna recepcija
Uloga motiva, paralelizama i metafora
6. Narodna proza (bajke, predanja, anegdote)
Funkcija priče u zajednici
Bajka kao arhetipska struktura
Predanje između istorije i fikcije
7. Problem interpretacije
Opasnost „književnog“ čitanja usmenih tekstova
Potreba za poznavanjem folklornog konteksta
Metodološki pristupi u tumačenju
Ključni pojmovi i stavovi
Usmeno delo nije nastalo za čitanje, ali se danas najčešće tako prima
Čitanje usmene književnosti zahteva svest o njenoj izvornoj funkciji
Zapis nije konačna verzija, već jedna od mogućih realizacija
Čitalac mora da „dočita“ ono što je u usmenom izvođenju bilo podrazumevano
Značaj knjige
✔ jedna od ključnih studija o recepciji usmene književnosti
✔ most između folkloristike i teorije književnosti
✔ korisna za nastavu, tumačenje i naučni rad
✔ pomaže da se usmena tradicija ne čita pogrešno kao klasična pisana literatura
Ukratko
Usmena književnost pred čitaocem pokazuje da usmeno delo živi drugačije na papiru nego u živom kazivanju, i uči čitaoca kako da tome pristupi svesno, metodološki i sa poštovanjem prema tradiciji.