| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 1 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | AKS BEX City Express Pošta CC paket (Pošta) DExpress Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Vrsta: Eseji i kritike
Jezik: Srpski
Autor: Strani
lepo očuvano
Valter Benjamin IZABRANA DELA I
Book, Glasnik, Beograd, 2011.
204 strane.
Lepo očuvana.
Autobiografska proza jednog od najuticajnijih filozofa i kritičara 20. veka, `Berlinski detinjstvo` predstavlja Benjaminove uspomene na odrastanje u Berlinu krajem 19. i početkom 20. veka. Kroz fragmentarne, poetične slike iz detinjstva, Benjamin rekonstruiše svet koji je zauvek nestao, pružajući duboko lični i istovremeno univerzalan uvid u formativne godine intelektualca. Ova nostalgična, melanholična knjiga spaja filozofsku refleksiju sa intimnim sećanjem, čineći je ključnim delom za razumevanje Benjaminove misli i jednim od najlepših primera autobiografske proze u modernoj književnosti.
Valter Bendiks Šonflis Benjamin (nem. Walter Bendix Schönflies Benjamin; Berlin, 15. jul 1892 — Portbou, 27. septembar 1940) je bio nemački filozof, teoretičar kulture, sociolog, književni kritičar, prevodilac i esejista jevrejskog porekla[5] koji spada u grupu intelektualaca okupljenih oko Frankfurtske škole kritičke teorije. Njegovo najpoznatije delo je „Umetnost u doba tehničke reprodukcije“ (nem. Das Kunstwerk im Zeitalter seiner technischen Reproduzierbarkeit) objavljeno 1936. godine.[6][7]
Život i edukacija
1902. godine, kada je napunio 10 godina upisao je Kaiser Fridrih ossnovnu školu, a srednju školu završio je sa 20 godina. Valter Benjamin bio je dečak krhkog zdravlja, roditelji su ga poslali u internat na dve godine. 1907. godine vratio se u Berlin i nastavio sa školovanjem. 1912. godine upisao se na Univerzitet u Frajburgu, ali nakon završetka letnjeg semestra, upisao se na Univerzitet u Berlinu, nastavljajući da studira psihologiju. 1914. godine pred početak Prvog svetskog rata, Benjamin je počeo da prevodi dela francuskog pesnika iz 19. veka Šarla Bodlera. Naredne godine preselio se u Minhen i nastavio studije na Univerzitetu u Minhenu gde je upoznao Rajnera M. Rilkea i Geršoma Šolema. 1917.godine se prebacio na Univerzitet u Bernu, gde je upoznao, tada buduću suprugu, Doru Sofiju Polak. Imali su sina Stefana Rafaela. Vratio se da živi sa roditeljima u Berlinu. 1932. godine, kada je Adolf Hitler preuzimao mesto kancelara Nemačke, Valter Benjamin preselio se na Ibicu, gde je živeo nekoliko meseci, a zatim u Nicu gde je okončao sam svoj život.
Dela
Dela Valtera Benjamina su: Kritika nasilja 1921.(Zur Kritik der Gewalt) Jednosmerna ulica 1928. (Einbahnstraße) Berlinsko detinjstvo 1950. (Berliner Kindheit um 1900) O fotografiji i umetnosti 1936.
Nasleđe
Od objave Valterovih književnih dela, petnaest godina nakon njegove smrti, Valterovi radovi, posebno delo O fotografiji i umetnosti, dobili su značaj među akademcima humanističkih diciplina. Središte organizacije koja ga je sledila nalazilo se u Karsluu u Nemačkoj. Predsednik organizacije bio je Bernd Vite, svetski poznat učenik Benjamina i profesor Moderne nemačke literature u Diseldorfu. Članovi organizacije bili su iz devetnaest različitih zemalja iz i van Evrope.
Valter Benjamin, autobiografija, Berlin, detinjstvo, filozofija, memoarI, nemačka literatura, 20. vek...