pregleda

BEHAR Književnoistorijska monografija


Cena:
1.090 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: AKS
BEX
City Express
Pošta
CC paket (Pošta)
DExpress
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

H.C.E (6467)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

99,85% pozitivnih ocena

Pozitivne: 10624

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Vrsta: Istorija srpske književnosti
Jezik: Srpski

kao na slikama

pečat


Muhsin Rizvić - Behar
Književnoistorijska monografija
izdanje Svjetlost


Behar je bio prvi porodični muslimanski list,[1] pokrenut 1900. godine u Bosni i Hercegovini. Izlazio je sa podnaslovom list za pouku i zabavu. Osnivači Behara bili su Edhem Mulabdić, Safvet-beg Bašagić i Osman Nuri Hadžić. Štampanje lista je finansirao Ademaga Mešić, trgovac iz Tešnja, zbog čega je smatran vlasnikom lista.[2] Behar je svojom pojavom otvorio period književnih časopisa u kojima se pojavio čitav niz novih književnih imena. U martu iste godine Zemaljska vlada, institucija austrougarske okupacione vlasti u Bosni i Hercegovini (1878 – 1918), izdala je dozvolu za pokretanje lista, sa napomenom „da novine isključuju politiku“. Inicijatori Behara zasnivali su svoje ideje na postojećoj administrativno-političkoj situaciji, tražeći u samom muslimanskom elementu uzroke njegove duhovne, moralne, društvene i istorijske zaostalosti.[3]
Behar

naslovne strane broja 11/VIII, koji je izašao 1. oktobra 1907. godine (Fond periodike Biblioteke grada Beograda)
Tip
novine
Format
30 cm
Vlasnik
Ademaga Mešić
Glavni urednik
Safvet-beg Bašagić
Osnivanje
1900.
Ukidanje
1911.
Od 1927. do 1945. godine izlazi list pod imenom Novi Behar
Od 1993. godine izlazi časopis pod istim imenom Behar
Jezik
Bošnjački
Zemlja
Bosna i Hercegovina (pod vlašću Austrougarske)
Veb-sajt
Behar : list za pouku i zabavu
Beharovi inicijatori su izneli razloge i ciljeve rada, a u centru pažnje je zauzeo stav o afirmaciji bosanskog jezika. Ono što Behar čini posebno značajnim jeste islamski duh sa svim obeležjima bosansko-muslimanskog mentaliteta i duhovnog nasleđa, običaja i tradicije.[3]
List Behar je stekao veliku popularnost među muslimanskim čitaocima, pa su se čak, prema rečima Osmana Nuri Hadžića, „i mlađe, i starije žene i djevojke, pregnule da što da što prije nauče latinicu da mogu čitati Behar“.[4]
Poslednji broj Behara izašao je krajem 1911. godine.[5]
Istorija
uredi
Prvi broj časopisa izašao je 1 maja 1900. godine godine i svojim sadržajem u potpunosti zadovoljio želje čitalaca i očekivanja onih muslimanskih intelektualaca koji će se okupiti oko ovog lista. Hrvatski pesnik Silvije Kranjčević pozitivno je ocenio Beharov izgled i poručio uredništvu „da nam suradnici pokazuju svoje srce, svoj duh“.[3]
Od 1906. godine Behar objavljuje priloge i na turskom jeziku. Od 1908. ima oznaku da je hrvatski list, dok u poslednjoj godini izlaženja postaje isključivo islamski književni i kulturni list. Poslednji broj izašao je u decembru 1911. godine, kao 2. broj u toj godini.[5]
Novi Behar
uredi
Od 1927. do 1945. godine izlazi list pod imenom Novi Behar. Do 1931. izdaje ga Islamska dionička štamparija, zatim Konzorcijum „Novi behar”, a od 1944. Glavni odbor Hrvatskog muslimanskog društva Narodna uzdanica.[6] Časopis je objavio mnoge bošnjačke balade, kao i građu iz oblasti usmene književnosti.[7] Od 1933. do 1941. u Novom Beharu izlazi i dodatak Dječji Novi behar.[8]
Od 1993. godine časopis pod istim imenom Behar izdaje Kulturno društvo Bošnjaka Hrvatske Preporod.[9]
Urednici
uredi
Prvi odgovorni urednik Behara od broja 1 iz 1900. godine bio je Safvet-beg Bašagić, bosanskohercegovački pesnik, orijentalista, istoričar i leksikograf.
Od broja 1 iz 1901. odgovorni urednik bio je Edhem Mulabdić, bošnjački književnik, učitelj i autor prvog savremenog bošnjačkog romana.[10]
Od broja 1 iz 1906. odgovorni urednik bio je Hadži Mehmed Džemaluddin Čaušević, bošnjački teolog, mislilac, prosvetitelj, reformator, novinar, prevodilac, izdavač, filolog i četvrti po redu reis-ul-ulema u Kraljevini Jugoslaviji.[11]
Od broja 1 iz 1907. odgovorni urednik bio je Šemsibeg Salihbegović
Od broja 1 iz 1908. urednik je bio Ljudevit Dvorniković, a odgovorni urednik Šemsi-beg Salihbegović
Od broja 1 iz 1910. odgovorni urednik bio je Hamid Šahinović Ekrem[5]
U vreme kada je odgovorni urednik Behara bio Šemsi-beg Salihbegović (1908-1910) stvarni urednik bio je Musa Ćazim Ćatić, koji je u Beharu objavio niz originalnih i prevedenih priloga, pesama, članaka, eseja i anegdota.[12]
Saradnici
uredi
U listu su sarađivali mnogi bosanskohercegovački pisci: Safvet-beg Bašagić, Edhem Mulabdić, Hamid Šahinović, Muhamed Hivzi Muftić, Osman Nuri Hadžić i drugi. Kao prevodioci turske književnosti ističu se Safvet-beg Bašagić i Musa Ćazim Ćatić, a sa turskog su dosta prevodili i Fehim Spaho, Šemsudim Sarajlić i Muhamed Dizdar. Posebno treba istaći prevod Hiljadu i jedne noći, koji je objavljivan u nastavcima, od drugog do petog broja 9. godišta u prevodu Osmana Nuri Hadžića i Fehima Spahe.[4]

Skuplje knjige možete platiti na rate.

International shipping
Paypal only
(Države Balkana: Uplata može i preko pošte ili Western Union-a)

1 euro = 117.5 din

For international buyers please see instructions below:
To buy an item: Click on the red button KUPI ODMAH
Količina: 1 / Isporuka: Pošta / Plaćanje: Tekući račun
To confirm the purchase click on the orange button: Potvrdi kupovinu (After that we will send our paypal details)
To message us for more information: Click on the blue button POŠALJI PORUKU
To see overview of all our items: Click on Svi predmeti člana

Ako je aktivirana opcija besplatna dostava, ona se odnosi samo na slanje kao preporučena tiskovina ili cc paket na teritoriji Srbije.

Poštarina za knjige je u proseku 133-200 dinara, u slučaju da izaberete opciju plaćanje pre slanja i slanje preko pošte. Postexpress i kurirske službe su skuplje ali imaju opciju plaćanja pouzećem. Ako nije stavljena opcija da je moguće slanje i nekom drugom kurirskom službom pored postexpressa, slobodno kupite knjigu pa nam u poruci napišite koja kurirska služba vam odgovara.

Ukoliko još uvek nemate bar 10 pozitivnih ocena, zbog nekoliko neprijatnih iskustava, molili bi vas da nam uplatite cenu kupljenog predmeta unapred.

Novi Sad lično preuzimanje (pored Kulturne stanice Eđšeg) ili svaki dan ili jednom nedeljno zavisno od lokacije prodatog predmeta (jedan deo predmeta je u Novom Sadu, drugi u kući van grada).

Našu kompletnu ponudu možete videti preko linka
https://www.kupindo.com/Clan/H.C.E/SpisakPredmeta
Ukoliko tražite još neki naslov koji ne možete da nađete pošaljite nam poruku možda ga imamo u magacinu.
Pogledajte i našu ponudu na limundu https://www.limundo.com/Clan/H.C.E/SpisakAukcija
Slobodno pitajte šta vas zanima preko poruka. Preuzimanje moguce u Novom Sadu i Sremskoj Mitrovici uz prethodni dogovor. (Većina knjiga je u Sremskoj Mitrovici, manji broj u Novom Sadu, tako da se najavite nekoliko dana ranije u slucaju ličnog preuzimanja, da bi knjige bile donete, a ako Vam hitno treba neka knjiga za danas ili sutra, obavezno proverite prvo preko poruke da li je u magacinu da ne bi doslo do neprijatnosti). U krajnjem slučaju mogu biti poslate i poštom u Novi Sad i stižu za jedan dan.

U Novom Sadu lično preuzimanje na Grbavici na našoj adresi ili u okolini po dogovoru. Dostava na kućnu adresu u Novom Sadu putem kurira 350 dinara.
Slanje nakon uplate na račun u Erste banci (ukoliko ne želite da plaćate po preuzimanju). Poštarina za jednu knjigu, zavisno od njene težine (do 2 kg), može biti od 170-264 din. Slanje vise knjiga u paketu težem od 2 kg 340-450 din. Za cene postexpressa ili drugih službi se možete informisati na njihovim sajtovima.
http://www.postexpress.rs/struktura/lat/cenovnik/cenovnik-unutrasnji-saobracaj.asp

INOSTRANSTVO: Šaljem po dogovoru, ili po vašim prijateljima/rodbini ili poštom. U Beč idem jednom godišnje pa ako se podudare termini knjige mogu doneti lično. Skuplje pakete mogu poslati i po nekom autobusu, molim vas ne tražite mi da šaljem autobusima knjige manje vrednosti jer mi odlazak na autobusku stanicu i čekanje prevoza pravi veći problem nego što bi koštala poštarina za slanje kao mali paket preko pošte.

Ukoliko kupujete više od jedne knjige javite se porukom možda Vam mogu dati određeni popust na neke naslove.

Sve knjige su detaljno uslikane, ako Vas još nešto interesuje slobodno pitajte porukom. Reklamacije primamo samo ukoliko nam prvo pošaljete knjigu nazad da vidim u čemu je problem pa nakon toga vraćamo novac. Jednom smo prevareni od strane člana koji nam je vratio potpuno drugu knjigu od one koju smo mu mi poslali, tako da više ne vraćamo novac pre nego što vidimo da li se radi o našoj knjizi.
Ukoliko Vam neka pošiljka ne stigne za dva ili tri dana, odmah nas kontaktirajte za broj pošiljke kako bi videli u čemu je problem. Ne čekajte da prođe više vremena, pogotovo ako ste iz inostranstva, jer nakon određenog vremena pošiljke se vraćaju pošiljaocu, tako da bi morali da platimo troškove povratka i ponovnog slanja. Potvrde o slanju čuvamo do 10 dana. U 99% slučajeva sve prolazi glatko, ali nikad se ne zna.

Ukoliko uvažimo vašu reklamaciju ne snosimo troškove poštarine, osim kada je očigledno naša greška u pitanju.

Predmet: 82058181
kao na slikama

pečat


Muhsin Rizvić - Behar
Književnoistorijska monografija
izdanje Svjetlost


Behar je bio prvi porodični muslimanski list,[1] pokrenut 1900. godine u Bosni i Hercegovini. Izlazio je sa podnaslovom list za pouku i zabavu. Osnivači Behara bili su Edhem Mulabdić, Safvet-beg Bašagić i Osman Nuri Hadžić. Štampanje lista je finansirao Ademaga Mešić, trgovac iz Tešnja, zbog čega je smatran vlasnikom lista.[2] Behar je svojom pojavom otvorio period književnih časopisa u kojima se pojavio čitav niz novih književnih imena. U martu iste godine Zemaljska vlada, institucija austrougarske okupacione vlasti u Bosni i Hercegovini (1878 – 1918), izdala je dozvolu za pokretanje lista, sa napomenom „da novine isključuju politiku“. Inicijatori Behara zasnivali su svoje ideje na postojećoj administrativno-političkoj situaciji, tražeći u samom muslimanskom elementu uzroke njegove duhovne, moralne, društvene i istorijske zaostalosti.[3]
Behar

naslovne strane broja 11/VIII, koji je izašao 1. oktobra 1907. godine (Fond periodike Biblioteke grada Beograda)
Tip
novine
Format
30 cm
Vlasnik
Ademaga Mešić
Glavni urednik
Safvet-beg Bašagić
Osnivanje
1900.
Ukidanje
1911.
Od 1927. do 1945. godine izlazi list pod imenom Novi Behar
Od 1993. godine izlazi časopis pod istim imenom Behar
Jezik
Bošnjački
Zemlja
Bosna i Hercegovina (pod vlašću Austrougarske)
Veb-sajt
Behar : list za pouku i zabavu
Beharovi inicijatori su izneli razloge i ciljeve rada, a u centru pažnje je zauzeo stav o afirmaciji bosanskog jezika. Ono što Behar čini posebno značajnim jeste islamski duh sa svim obeležjima bosansko-muslimanskog mentaliteta i duhovnog nasleđa, običaja i tradicije.[3]
List Behar je stekao veliku popularnost među muslimanskim čitaocima, pa su se čak, prema rečima Osmana Nuri Hadžića, „i mlađe, i starije žene i djevojke, pregnule da što da što prije nauče latinicu da mogu čitati Behar“.[4]
Poslednji broj Behara izašao je krajem 1911. godine.[5]
Istorija
uredi
Prvi broj časopisa izašao je 1 maja 1900. godine godine i svojim sadržajem u potpunosti zadovoljio želje čitalaca i očekivanja onih muslimanskih intelektualaca koji će se okupiti oko ovog lista. Hrvatski pesnik Silvije Kranjčević pozitivno je ocenio Beharov izgled i poručio uredništvu „da nam suradnici pokazuju svoje srce, svoj duh“.[3]
Od 1906. godine Behar objavljuje priloge i na turskom jeziku. Od 1908. ima oznaku da je hrvatski list, dok u poslednjoj godini izlaženja postaje isključivo islamski književni i kulturni list. Poslednji broj izašao je u decembru 1911. godine, kao 2. broj u toj godini.[5]
Novi Behar
uredi
Od 1927. do 1945. godine izlazi list pod imenom Novi Behar. Do 1931. izdaje ga Islamska dionička štamparija, zatim Konzorcijum „Novi behar”, a od 1944. Glavni odbor Hrvatskog muslimanskog društva Narodna uzdanica.[6] Časopis je objavio mnoge bošnjačke balade, kao i građu iz oblasti usmene književnosti.[7] Od 1933. do 1941. u Novom Beharu izlazi i dodatak Dječji Novi behar.[8]
Od 1993. godine časopis pod istim imenom Behar izdaje Kulturno društvo Bošnjaka Hrvatske Preporod.[9]
Urednici
uredi
Prvi odgovorni urednik Behara od broja 1 iz 1900. godine bio je Safvet-beg Bašagić, bosanskohercegovački pesnik, orijentalista, istoričar i leksikograf.
Od broja 1 iz 1901. odgovorni urednik bio je Edhem Mulabdić, bošnjački književnik, učitelj i autor prvog savremenog bošnjačkog romana.[10]
Od broja 1 iz 1906. odgovorni urednik bio je Hadži Mehmed Džemaluddin Čaušević, bošnjački teolog, mislilac, prosvetitelj, reformator, novinar, prevodilac, izdavač, filolog i četvrti po redu reis-ul-ulema u Kraljevini Jugoslaviji.[11]
Od broja 1 iz 1907. odgovorni urednik bio je Šemsibeg Salihbegović
Od broja 1 iz 1908. urednik je bio Ljudevit Dvorniković, a odgovorni urednik Šemsi-beg Salihbegović
Od broja 1 iz 1910. odgovorni urednik bio je Hamid Šahinović Ekrem[5]
U vreme kada je odgovorni urednik Behara bio Šemsi-beg Salihbegović (1908-1910) stvarni urednik bio je Musa Ćazim Ćatić, koji je u Beharu objavio niz originalnih i prevedenih priloga, pesama, članaka, eseja i anegdota.[12]
Saradnici
uredi
U listu su sarađivali mnogi bosanskohercegovački pisci: Safvet-beg Bašagić, Edhem Mulabdić, Hamid Šahinović, Muhamed Hivzi Muftić, Osman Nuri Hadžić i drugi. Kao prevodioci turske književnosti ističu se Safvet-beg Bašagić i Musa Ćazim Ćatić, a sa turskog su dosta prevodili i Fehim Spaho, Šemsudim Sarajlić i Muhamed Dizdar. Posebno treba istaći prevod Hiljadu i jedne noći, koji je objavljivan u nastavcima, od drugog do petog broja 9. godišta u prevodu Osmana Nuri Hadžića i Fehima Spahe.[4]
82058181 BEHAR Književnoistorijska monografija

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.