Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Kraljevo, Kraljevo |
ISBN: Ostalo
Vrsta: Istorija svetske književnosti
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Godina izdanja: xxxx
Autor - osoba Gorʹkij, Maksim, 1868-1936 = Gorьkiй, Maksim, 1868-1936
Naslov Istorija ruske književnosti / Maksim Gorki ; [preveo Nikola Damjanović]
Jedinstveni naslov Istorija russkoj literatury. scr
Vrsta građe knjiga ; odrasli, ozbiljna (nije lepa knjiž.)
Jezik hrvatski, srpski
Godina 1962
Izdavanje i proizvodnja Sarajevo : `Veselin Masleša`, 1962 (Sarajevo : Oslobođenje)
Fizički opis 400 str. ; 21 cm
Drugi autori - osoba Damjanović, Nikola
Stojnić, Milosava, 1924-2003
Napomene Prevod dela: Istorija russkoj literatury
Pravo ime autora: Alekseй Maksimovič Peškov
Str. 5-19.: Predgovor / Mila Stojnić
Registri.
Predmetne odrednice Ruska književnost -- Istorija -- 19v
Aleksej Maksimovič Peškov (rus. Алексей Максимович Пешков; 28. mart, 16. mart po Julijanskom kalendaru, 1868 – 14. jun 1936), poznatiji kao Maksim Gorki (rus. Максим Горький), je bio sovjetski pisac, osnivač književnog metoda socijalističkog realizma i politički aktivista.
Rođen je u Nižnjem Novgorodu a umro je u Moskvi. Od 1906. do 1913. i od 1921. do 1929. je živeo u inostranstvu; nakon povratka u Sovjetski Savez, prihvatio je kulturnu politiku toga vremena, mada mu nije bilo dozvoljeno da napušta zemlju.
U 19. godini pokušao je samoubistvo. Agitirao je protiv carizma, tražio društvo revolucionara narodnjaka i branio interese siromašnih. Godine 1905. piše proglase protiv vojske, policije, cara i biva zatvoren, a oslobođen je na protest intelektualaca mnogih zemalja. Godine 1906. ilegalno napušta zemlju i ostaje u emigraciji do 1913., gde se bori za obustavljanje svake pomoći carskoj Rusiji. U svojim prvim pripovetkama opisuje egzistenciju ljudi sa dna društvene lestvice. U nizu članaka prikazuje svoje neprijateljstvo prema fašizmu i malograđanskoj sebičnosti. Smisao umetnosti tražio je u istini, stvaralačkom radu i afirmaciji čovečnih odnosa među ljudima.