ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1985
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Vrsta: Teorija književnosti

Autor - osoba Solar, Milivoj
Naslov Filozofija književnosti / Milivoj Solar
Vrsta građe knjiga
Jezik hrvatski
Godina 1985
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Sveučilišna naklada Liber, 1985 (Zagreb : `Ognjen Prica`)
Fizički opis 359 str. ; 24 cm
Zbirka Biblioteka znanstvenih radova / Liber
(Karton)
Napomene Tiraž 1.000
Bibliografske beleške uz tekst
Imenski registar.
Predmetne odrednice Književnost -- Filozofija

PREDGOVOR
U ovoj su knjizi skupljem moji radovi koji se izravno bave odnosom filozofije i proučavanja književnosti. Najveći dio tih radova bio je već objavljen u knjigama Uvod u filozofiju književnosti i Književna kritika i filozofija književnosti, neki su napisani ovom prilikom, a neki su preuzeti iz moje knjige Pitanja poetike. Njihov raspored, neke preinake i dopune imaju za cilj da ovu problematiku – kojom se bavim već petnaestak godina – zahvate sustavno barem u onim okvirima koje joj daju središnji pravci mojeg interesa. U prvom dijelu knjige stoga se nastoje obraditi neka osnovna razgraničenja, drugi se dio bavi kritikom osnovnih pojmova i usmjerenja u suvremenoj znanosti o književnosti, a treći dio pokušava zacrtati neke osnovne ideje marksistički orijentirane filozofije književnosti i ukazati na probleme marksi¬stičke kritike ustaljenih uzoraka obrade povijesti književnosti. Četvrti dio knjige valja shvatiti kao svojevrsni dodatak; on sadrži neke eseje koji mi se čine pogodnim da upozore na kakve sve pravce razmišljanja može voditi moja temeljna orijentacija. Uvodna rasprava u knjizi zamišljena je kao neka vrsta općeg nacrta problematike; u njoj je dat problematski okvir knjige i okvirno polazište svih pojedinačnih pitanja koje pokušavam bilo samo postaviti, bilo pak na njih odgovoriti.
Razdoblje od petnaestak godina, za koje vrijeme su ovi radovi nastajali, svakako je uvjetovalo izbor problema, a ponekad i manje razlike u mojim stavovima. Nisam želio naknadnim dotjerivanjem ublažavati takve razlike jer mi se činilo prirodnim da se i moje vlastito gledište u nekoj mjeri razvija i mijenja u skladu, prije svega, s novijom literaturom koju sam čitao i prema kojoj sam se morao ovako ili onako odrediti. Kako smatram da se u osnovi moja orijentacija ipak nije promijenila, to je omogućilo da ove radove raz¬vrstam isključivo tematski, a čitalac će lako uočiti gdje se moje razmišljanje »okreće« prema najnovijim tendencijama, a gdje je zaokupljeno literaturom koja je dominirala u proučavanju književnosti šezdesetih godina. Smatram, osim toga, da se temeljni problemi odnosa filozofije i znanosti o književnosti, kao i izgradnje marksistički orijentirane filozofije književnosti, nisu u ovih petnaestak godina do te mjere promijenili da bi otežali razumijevanje onog načina mišljenja za koji sam se pokušao zalagati, i za koji se i sada zalažem. A što se pak tiče neposredne aktualnosti i otvorenosti filozofske refleksije – što se na stranicama ove knjige često ističe – želim jedino reći da bih lako
mogao dopustiti potrebu da djelomično, ili u cjelini, mijenjam svoje stavove, ali ne bih mogao dopustiti da takva promjena bude izazvana bilo čim drugim no daljom, temeljitijom i dubljom razradom upravo ovdje poduzetog razmišljanja.
Autor, u Zagrebu, u prosincu 1982.

Akademik Milivoj Solar, hrvatski književni i kulturni teoretičar i komparatist (Koprivnica, 8. IV. 1936). Studij filozofije i jugoslavistike završio 1959. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1964. doktorirao disertacijom o književnom opusu F. Galovića te bio redoviti profesor pri Katedri za teoriju i metodologiju proučavanja književnosti na Odsjeku za komparativnu književnost. Od 2007. profesor emeritus. Redoviti član HAZU od 2008. Dobitnik je Nagrade „Vladimir Nazor“ za životno djelo 2009. i Državne nagrade za znanost za životno djelo (2016). Gostujuća predavanja iz područja komparativne književnosti, hrvatske književnosti i književne teorije održavao je na mnogim inozemnim sveučilištima. Također je obnašao dužnost ministra prosvjete i kulture 1987–90. Objavio je mnogobrojne radove u domaćim i inozemnim časopisima. Osnovna su područja njegova interesa komparativna povijest hrvatske književnosti, svjetska književnost, naratologija i teorija trivijalne književnosti i popularne kulture, teorija mita i komparativna mitologija te različiti aspekti suvremene književne i kulturne teorije (Pitanja poetike, 1971; Ideja i priča, 1974; Književna kritika i filozofija književnosti, 1976; Teorija književnosti, 1976; Uvod u filozofiju književnosti, 1978; Smrt Sancha Panze, 1981; Suvremena svjetska književnost, 1982; Mit o avangardi i mit o dekadenciji, 1985; Eseji o fragmentima, 1985; Filozofija književnosti, 1985; Roman i mit, 1988; Teorija proze, 1989; Laka i teška književnost, 1995; Vježbe tumačenja: interpretacije lirskih pjesama, 1997; Edipova braća i sinovi, 1998; Granice znanosti o književnosti, 2000; Povijest svjetske književnosti: kratki pregled, 2003; Predavanja o lošem ukusu: obrana estetičkog uma, 2004; Retorika postmoderne, 2005; Rječnik književnoga nazivlja, 2006; Nakon smrti Sancha Panze, 2009., i dr.). Radovi domaćih književnih znanstvenika prigodom njegova 70. rođendana prikupljeni su u zborniku Poetika pitanja (2006).
MG17 (N)