Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Beograd-Vračar, Beograd-Vračar |
Autor: Domaći
Vrsta: Istorija svetske književnosti
Godina izdanja: ostalo
ISBN: ostalo
Jezik: Srpski
Jedan od najvećih ruskih pisaca i vizionara, neizmerno je uticao na razvoj moderne svetske književnosi. Hamsun, Kada, Selin, Fante, Bora Stanković, Bukovski, Tomas Bernhard, samo su neki od pisaca kojima je Dostojevski bio uzor.
Nerazumevanje i međusobna fascinacija prate odnos Rusije i zapada kroz čitavu rusku istoriju. Tako je i u argumentima romana F. M. Dostojevskog. Zapisi iz podzemlja (1864), Zli dusi (1872) i Braća Karamazovi (1879) pokazuju šta je po tom pitanju pisca inspirisalo a šta brinulo u različitim egzistencijalnim i stvaralačkim trenucima. Stavovi koje likovi Dostojevskog imaju prema Rusiji ili Zapadu, a koji kao refleksija samog pisca neretko imaju snagu proročkih vizija, umnogome nam mogu pomoći da iz sadašnje perspektive sagledamo i razumemo uzroke i posledice tog složenog odnosa.
Delo Dostojevskog ipak ne daje sliku jedne idealizovane Rusije, pred dekadentnom Evropom. Uvek sklon preterivanjima, pisac je znao da se obruši na Zapad i tamošnji život. Ipak, kad je bio spreman da stavi prst na čelo i bude objektivniji, i u pogledu Rusije i u pogledu Evrope iskazivao je dijalektièki obojene misli, poput ovih, iz Dnevnika pisca.
180 str.