Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Vrsta: Eseji i kritike
Jezik: Srpski
Kao na slikama
Posveta autora
teatar gluma kritike ...
Obeleženo grafitnom olovkom na nekim mestima i dobilo žute pegice od starosti
Ostalo je u redu
Gradimir Gojer, rođen 4. marta 1951. godine u Mostaru, je bosanskohercegovački pozorišni reditelj, književnik i kritičar. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, studij komparativne književnosti sa teatrologijom.
Režirao je u pozorištima u BiH, Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji i Italiji.
Sa književnikom Safetom Plakalom, režiserom Dubravkom Bibanovićem i tadašnjim direktorom Pozorišta mladih iz Sarajeva, ing. Đorđem Mačkićem osnovao i pokrenuo Ratni teatar u Sarajevu. Na poziv tadašnjeg gradonačelnika Sarajeva, Muhameda Kreševljakovića, preuzima Kamerni teatar 55 u funkciji umjetničkog rukovodioca i direktora. Bio je direktor i umjetnički rukovodilac u Narodnom pozorištu Sarajevo. Obavljao je dužnosti direktora Poslovne zajednice profesionalnih pozorišta BiH, dogradonačelnika Grada Sarajeva, ministra kulture i sporta Kantona Sarajevo, predsjednika Društva pisaca BiH, član uprave Hrvatskog kulturnog društva „Napredak`. U toku 1992. i 1993. godine bio je izabran za ministra bez portfelja u ratnoj vladi premijera Harisa Silajdžića. Između ostalog je i član uprave Sarajevskog fudbalskog kluba FK Željezničar Napisao je 34 knjige iz oblasti teatrologije, političke esejistike i publicistike, poezije i baletnih libreta. Bio je zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, vijećnik u Općinskom vijeću Stari Grad i Gradskom vijeću Grada Sarajeva. Trenutno je potpredsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu.[1]
Nakon režiranja predstave Katarina Kosača 2005.godine Gradimir Gojer je izjavio:
Katarinu Kosaču smatram prvom emancipiranom Bosankom i Hercegovkom…koja se u povijesnim razdjelnicima uspjela izboriti za osobni stav, za jasnu ideju BiH kao države, kao domovine i kao otadžbine. Katarinu Kosaču doživljavam kroz san tisuću domoljuba ove zemlje, i Bošnjaka i Hrvata i Srba i Židova i onih koji se ćute tek Bosancima i Hercegovcima, kroz san koji traje tisućljetno, od vremena mramorova bogumilskih do danas.
[2]
Bibliografija[uredi | uredi izvor]
Bard s Miljacke, 2012.[3]
Libri i biljeske, Šahinpašić, Sarajevo, 2000. ISBN 9789958410406 [4]
Posljednji čavao u lijesu domaje, Sarajevo, 2009. ISBN 9789958787492
Euripidova kostrijet, Sarajevo, 2009. ISBN 9789958590733
Breza crvena, Šahinpašić, Sarajevo, 2008. ISBN 9789958412905
Kaze iz Ferhadije, Bemust, Sarajevo, 2008. ISBN 9789958725838
Osobni stav: obraćanja, uzvraćanja i odvraćanja, Rabic, Sarajevo, 2008. ISBN 9789958330018
Lijevo : (slike iz gorke svakodnevnice), Rabic, Sarajevo, 2006. ISBN 9789958703805
Prikazi : literarni mikrozapisi, Međunarodni centar za mir, Sarajevo, 2004. ISBN 9789958480423