Godina izdanja: 2007
ISBN: 978-953-174-319-8
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Vrsta: Teorija književnosti

Izdavač: AGM, Zagreb
Broj stranica: 294
Vrsta poveza: meki s klapnama
Dimenzije: 12 x 19
Godina izdanja: 2007
S engleskoga prevela Maša Grdešić.

OPIS PROIZVODA
U SAD „Seksualna/tekstualna politika“ slovi za glasnika poststrukturalizma jer je američkim čitateljima predstavila i približila francusku feminističku teoriju, a tom je uvodu Moi ubrzo pridružila i dvije tematski srodne antologije, The Kristeva Reader (1986) i French Feminist Thought (1987). Knjiga je svojoj autorici ujedno priskrbila poziv Sveučilišta Duke za gostovanje u zimskom semestru akademske godine 1987/88, a zatim i ponudu za stalni posao na sveučilištu gdje je i danas profesorica na Odsjeku za romanistiku.
Rođena 1953. u Norveškoj, gdje je na Sveučilištu u Bergenu 1980. magistrirala i 1985. doktorirala komparativnu književnost, Moi se do 1985. uzdržavala prevođenjem, stipendijama i povremenim predavačkim angažmanima, poput onoga na Pembroke Collegeu u Oxfordu, gdje je bila prva žena koja je imala pravo dvaput tjedno objedovati u profesorskoj blagovaonici. Ipak je 1985. dobila posao ravnateljice upravo pokrenutoga Centra za feministićka istraživanja u humanistici na Sveučilištu u Bergenu koji je uz predavački i istraživački rad uključivao uređenje prostorija Centra, računovodstvo, administraciju te tajničke dužnosti. Moi je tamo igrala ulogu „dežurne` feministice sve do spomenuto povijesnog poziva s Dukea.

Iz Pogovora Maše Grdešić:
Na „Ugledno` mjesto koje Biti priskrbljuje feminističkoj kritici u prvom izdanju svoga Pojmovnika upozorava Lada Ćale Feldman u tekstu „Domaće tijelo feminističke teorije` te tako autoru upisuje u zaslugu prvu „sustavnu kritičku recepciju toga područja`. Biti, dakako, nije tu sasvim usamljen: kao temelje feminističke književne kritike u Hrvatskoj Ćale Feldman također navodi tekstove Ingrid Šafranek i slavni temat o „ženskom pismu` što su ga u časopisu Republika (br. 11–12, 1983) priredile Slavica Jakobović i Gabrijela Vidan. Bitijeva natuknica, međutim, nije važna samo kao jedna od prvih „sustavnih kritičkih recepcija` feminističke kritike, nego i kao primjer recepcije „Seksualne/tekstualne politike“ u hrvatskom kontekstu. Naime, Bitijeva je natuknica posvećena trima nacionalnim tradicijama, odnosno angloameričkoj, francuskoj i njemačkoj feminističkoj kritici, pri čemu dijelovi o angloameričkoj i francuskoj feminističkoj kritici većim dijelom funkcioniraju ako parafraza odgovarajućih poglavlja iz „Seksualne/tekstualne politike“.
U tom su smislu kritičke prosudbe Toril Moi o tezama najznačajnijih feminističkih kritičarki već desetak godina prisutne u hrvatskoj znanosti o književnosti.

Simon de Bovoar, Žak Lakan, Julija Kristeva; Frojd, feminizam, feministička teorija, Elen Siksu...
MG62