ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1960
Autor: Domaći
Vrsta: Eseji i kritike
Jezik: Srpski

Omot Ferdo Bis! Retko u ponudi s omotom.

Autor - osoba Pavletić, Vlatko
Naslov Trenutak sadašnjosti / Vlatko Pavletić
Vrsta građe knjiga
Jezik hrvatski
Godina 1960
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : NIP, 1960
Fizički opis 340 str. ; 20 cm
Zbirka ǂBiblioteka ǂnovinarskih djela / urednik Fadil Hadžić

„Trenutak sadašnjosti“ sadrži izbor iz žurnalističke kritike Vlatka Pavletića, koji je svojim napisima često istupao na stranicama novina govoreći o mnogim aktualnim problemima i temama naše suvremene književnosti. Kao jedan od pokretača „Krugova“ vodio je polemike braneći svoje stavove i zastupajući poglede i mišljenja, koja su u ornim prvim godinama probijanja nove generacije poslijeratnih književnika nailazila na otpore, pa i na nerazumijevanje. Bez obzira na vezanost pojedinih takvih radova za konkretne slučajeve i trenutak prošlosti, oni imaju svoje značenje i u sadašnjem trenutku, jer nam omogućuju bolji uvid u situaciju i probleme rasta i razvitka novije literature. Pisani angažirano i bez ikakve vremenske distance, spomenuti napisi sadrže u sebi svježinu literarne improvizacije i značenje dokumenta. Brojnim člancima, polemikama, kozerijama, feljtonima, recenzijama i drugim oblicima žurnalističke proze autor je potvrdio privrženost principima svakog istinskog kritičara, koji ne želi biti – kao Cankarov govornik – okrenut zidu umjesto slušaocima. Okrenuti javnosti ovi su radovi prije svega njoj namijenjeni, nastojeći vezati njezin interes za našu suvremenu književnost i pojedine književne stvaraoce. Izbor problema o kojima autor piše bez sumnje nije proizvoljan, ali izbor pisaca i djela o kojima kritički prosuđuje nije ni u kojem smislu tendenciozan, jer je ponajviše bio ovisan o slučajnom ritmu izdavačke djelatnosti i autorovim recenzentskim obvezama prema pojedinim listovima u kojima je surađivao. Objavljujući u mnogim našim književnim listovima i novinskim kulturnim rubrikama (Vjesnik, Vjesnik u srijedu, Književne novine, Telegram, NIN, Politika, Borba, Nova Makedonija, Oslobođenje i dr.) autor „Trenutka sadašnjosti“ je samo nastojao da o našoj književnoj sadašnjosti progovori iskreno, otvoreno i neposredno, ne čekajući da mu vrijeme ili tuđi radovi posluže kao orijentacija i putokaz.

Pavletić, Vlatko, hrvatski književni kritičar, književni teoretičar, esejist i političar (Zagreb, 2. XII. 1930 – Zagreb, 19. IX. 2007). Studij jugoslavistike završio 1955. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1975. i doktorirao temom o Ujevićevu pjesništvu. Radio je kao urednik u Vjesniku (1954–57), ravnatelj Drame zagrebačkoga HNK-a (1958–60), glavni urednik izdanja Matice hrvatske (1965–72). Od 1960. bio je profesor književnosti na Akademiji dramske umjetnosti. Početkom 1972. uhićen je kao sudionik Hrvatskoga proljeća te osuđen na godinu i pol zatvora. God. 1990–92. bio je ministar prosvjete, kulture, tehničke kulture i športa RH, od 1992. saborski zastupnik, 1995–99. predsjednik Sabora, a potom, nakon smrti F. Tuđmana, dva mjeseca privremeni predsjednik RH. Redoviti je član HAZU bio od 1991.
Bio je među pokretačima časopisa Krugovi (1952) i prvi glavni urednik, a poslije se afirmirao kao vodeći teoretičar i kritičar krugovaškoga naraštaja te promicao vrjednovanje književnosti na temelju isključivo estetskih kriterija. Uređivao je i Izvor, Republiku, Literaturu, Kolo i Kritiku te kulturne rubrike Vjesnika, Vjesnika u srijedu i Telegrama. Objavio je mnoštvo recenzija, osvrta, članaka, feljtona, eseja, antologija, zbornika, kritičkih panorama te teorijskih tekstova o tumačenju i razumijevanju pjesništva. Kao književni kritičar sljedbenik je matoševske impresionističke kritike, a služio se i postupcima hermeneutike i strukturalističke kritike. Autor je i mnogobrojnih monografija o hrvatskim književnicima. Djela: Sudbina automata (1955), Kako su stvarali književnici (1956), Trenutak sadašnjosti (1960), Analiza bez koje se ne može (1961), Protivljenja (1970), Protiv barbarokracije (1971), Djelo u zbilji (1971), Ujević u raju svoga pakla (1978), Obuzdani gnjev (1978), Ključ za modernu poeziju (1986), Zagonetka bez odgonetke (1987), Poetizacija životnih običnosti (1991), Kako razumjeti poeziju (1995), Kritički medaljoni: panorama hrvatskih pisaca i djela (1996), Prisjećanja o sebi i drugima (2006), Poetika korelacija: sveopća mreža odnosa (2007) i dr.

Ferdinand Ferdo Bis (Zagreb, 5. travnja 1910. – Zagreb, 31. siječnja 1980), hrvatski akademski slikar, jedan je od pionira hrvatskog grafičkog dizajna, strip crtač, scenograf i animator crtanih filmova.
Životopis
Kao slikar radio je većinom male formate u ulju, temperi i akvarelu.
Važniji dio njegova djelovanja bile su reklame, grafički dizajn, crtani film i ilustracije. Uz vrlo egzaktan crtež nerijetko se služio i tada vrlo modernim geometrijskim rješenjima.
U razdoblju od 1938. do 1943. godine bavio se intenzivno stripom i scenografijom za crtane filmove, u tom razdoblju opremio je i više od 30 knjiga. Nakon drugog svjetskog rata, Ferdo Bis se posvećuje grafičkom dizajnu i opremanju knjiga(ilustraciji), a u periodu od 1957. do 1962. godine i filmskom umetnošću. Veliki dio njegove umjetničke ostavštine izgorio je u požaru ateljea 1978. godine.
Izložbena aktivnost
Zagrebački trijenale“ (1955. i 1959),
Izložba jugoslovenskih plakata (Beograd, 1959)
Grafički dizajn (Zagreb, 1968).
Filmografija
Čarobni zvuci“ (1957. animirani film / scenograf)
Premijera (1957. animirani film / scenograf)
Put u svemir“ (1958. animirani film/ scenograf)
2+2=3 (1961. animirani lutka film, scenograf i glavni animator),
Pijana ulična lampa (1962. scenograf i glavni animator )
Zahvalna metla (1962. scenograf i glavni animator)
Stripografija
Četiri jahača Apokalipse (1938/39. scenarij Franjo M. Fuis)
Tri hajduka (1938. prema pjesmi Jovana Jovanovića Zmaja)
Grbavac sa željeznom maskom (1939.)
Flota kapetana Smrt (1939.)
Doživljaji male Shirley Temple i crnca Sama Sanjala (1938.)
Kurir Oregona (1939/40.)
Tajna dvora Balmor (1939/40.)
Morski vuk (1940.)
Blago cara Solomuna (1941.)
Doživljaji malog Kuku Kokosa (1941.)
Atlantida (1943. prema romanu P. Benoa obradio Marcel Čukli)

MG20