Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 1987
ISBN: 86-05-00102-X
Autor: Domaći
Vrsta: Eseji i kritike
Jezik: Srpski
Autor - osoba Pavletić, Vlatko
Naslov Zagonetka bez odgonetke / Vlatko Pavletić
Vrsta građe dr.knjiž.oblici
Jezik hrvatski
Godina 1987
Izdanje 1. izd.
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Mladost, 1987
Fizički opis 286 str. ; 20 cm
Zbirka Biblioteka Prizma
Predmetne odrednice Jugoslovenska književnost -- 20. v.
„I ovom knjigom otkriva se V. Pavletić i dobrim znalcem i inventivnim tumačem suvremene književnosti, upravo one tekuće naše književne proizvodnje, s posebnom sklonošću za pojave moderne i, štoviše, avangardne, koje su nam suviše blizu a da bi prosječnom kritičkom oku mogle smjesta pokazati što je među njima iznimno i što pretendira na trajnost... Kao dobro obaviješteni kritičar, V. Pavletić ne samo da se trudi da u svoju literarno-kritičku, upravo znanstveno-kritičku metodu neprekidno unosi najrecentnije tekovine literarnih teoretičara današnjeg svijeta, nego i da naše pisce i njihova djela dovede u vezu s tendencijama i ostvarenjima u velikim evropskim književnostima.“ (Iz recenzije D. Jelčića)
SADRŽAJ
JELIČIĆEV „GROTESKNI REALIZAM“
O BRAĆI MAĐER
Fanopeja Slavka Mađera
Melopeja i logopeja Miroslava S. Mađera
O POEZIJI DANIJELA DRAGOJEVIĆA
Zamjene riječi i stvari kao igra i smisao
Generičko očekivanje i učinak uznemiravanja
O POEZIJI VESELKA KOROMANA
Lirska obasjanja i obajavanja
Poetska montaža atrakcija
NA BRISANOM PROSTORU ŽIVOTA
Hermeneutičko čitanje Danojlićevih putositnica
Bilješka o piscu
Pavletić, Vlatko, hrvatski književni kritičar, književni teoretičar, esejist i političar (Zagreb, 2. XII. 1930 – Zagreb, 19. IX. 2007). Studij jugoslavistike završio 1955. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1975. i doktorirao temom o Ujevićevu pjesništvu. Radio je kao urednik u Vjesniku (1954–57), ravnatelj Drame zagrebačkoga HNK-a (1958–60), glavni urednik izdanja Matice hrvatske (1965–72). Od 1960. bio je profesor književnosti na Akademiji dramske umjetnosti. Početkom 1972. uhićen je kao sudionik Hrvatskoga proljeća te osuđen na godinu i pol zatvora. God. 1990–92. bio je ministar prosvjete, kulture, tehničke kulture i športa RH, od 1992. saborski zastupnik, 1995–99. predsjednik Sabora, a potom, nakon smrti F. Tuđmana, dva mjeseca privremeni predsjednik RH. Redoviti je član HAZU bio od 1991.
Bio je među pokretačima časopisa Krugovi (1952) i prvi glavni urednik, a poslije se afirmirao kao vodeći teoretičar i kritičar krugovaškoga naraštaja te promicao vrjednovanje književnosti na temelju isključivo estetskih kriterija. Uređivao je i Izvor, Republiku, Literaturu, Kolo i Kritiku te kulturne rubrike Vjesnika, Vjesnika u srijedu i Telegrama. Objavio je mnoštvo recenzija, osvrta, članaka, feljtona, eseja, antologija, zbornika, kritičkih panorama te teorijskih tekstova o tumačenju i razumijevanju pjesništva. Kao književni kritičar sljedbenik je matoševske impresionističke kritike, a služio se i postupcima hermeneutike i strukturalističke kritike. Autor je i mnogobrojnih monografija o hrvatskim književnicima. Djela: Sudbina automata (1955), Kako su stvarali književnici (1956), Trenutak sadašnjosti (1960), Analiza bez koje se ne može (1961), Protivljenja (1970), Protiv barbarokracije (1971), Djelo u zbilji (1971), Ujević u raju svoga pakla (1978), Obuzdani gnjev (1978), Ključ za modernu poeziju (1986), Zagonetka bez odgonetke (1987), Poetizacija životnih običnosti (1991), Kako razumjeti poeziju (1995), Kritički medaljoni: panorama hrvatskih pisaca i djela (1996), Prisjećanja o sebi i drugima (2006), Poetka korelacija: sveopća mreža odnosa (2007) i dr.
MG75
Danijel Dragojević