Cena: |
4.500 din
(Predmet je prodat)
|
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Lično |
Grad: |
Beograd-Dobanovci, Beograd-Surčin |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: -
Vrsta: Eseji i kritike
Jezik: Srpski
Autor: Strani
POVIJEST KRITIČKE MISLI O KRLEŽI 1-3
I – Kritička literatura o Miroslavu Krleži od 1914. – 1941.
II – O moralnoj strukturi i totalitarnoj svijesti
III – Miroslav Krleža i Nezavisna država hrvatska 10.4.1941. – 8.5.1945.
Globus, 1989.
tvrde korice, omotnica
I – 375, II – 207, III – 295 str.
kao nove...
`Krležologija I. -Kritička literatura o Miroslavu Krleži od 1914. do 1941.` prvi je dio Lasićeva krležološkog poduhvata. God. 1989. tiskana su prva tri sveska novoga Lasićeva djela posvećenoga Krleži: Krležologija ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži (I. Kritička literatura o Miroslavu Krleži od 1914. do 1941; II. O moralnoj strukturi i totalitarnoj svijesti; III. Miroslav Krleža i Nezavisna Država Hrvatska 10. 4. 1941. - 8. 5. 1945).
LASIĆ, Stanko, teoretičar i povjesničar književnosti (Karlovac, 25. VI. 1927).
Osnovnu školu i gimnaziju polazio u Karlovcu, diplomirao (1953) jugoslavenske književnosti i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, doktorirao (1965) tezom o M. Cihlaru Nehajevu. God. 1955-76. nastavnik na Katedri za noviju hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Potom lektor i profesor na slavističkim katedrama u Francuskoj i Nizozemskoj. Uređivao časopise Croatica (1970-77) i Književna smotra (1971-75). Od 1955. publicira književnopovijesne radove; objavljene su mu knjige: Sukob na književnoj ljevici 1928-1952, 1970; Poetika kriminalističkog romana, 1973; Struktura Krležinih »Zastava«, 1974; Problemi narativne strukture, 1977; Krleža. Kronologija života i rada, 1982; Književni počeci Marije Jurić Zagorke (1873-1910), 1986; Mladi Krleža i njegovi kritičari, 1987; Krležologija ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži, I-VI, 1989-93; Tri eseja o Evropi, 1992.
Bavio se raznim fenomenima hrvatske kulturne i političke povijesti (sukob na ljevici, kulturni život u razdoblju NDH, poslijeratna intelektualna strujanja), teorijskim problemima (naratologija, modeli trivijalne književnosti), pisao studije o životu i djelu važnijih hrvatskih pisaca (Nehajev, Šenoa, Zagorka), sastavljao bibliografije, ali najveći dio njegove stvaralačke i istraživačke energije vezan je uz biografiju i opus M. Krleže.