Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Lično |
Grad: |
Beograd-Dobanovci, Beograd-Surčin |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: -
Autor: Domaći
Vrsta: Eseji i kritike
Jezik: Srpski
ARS – Časopis za književnost, kulturu i društvena pitanja
publikovan je 1986. godine, u izdanju Književne opštine Cetinje. Članovi prve redakcije časopisa su bili Mladen Lompar (glavni urednik), Krsto Mijanović, Slavko Perović, Milorad Popović i Borislav Cimeša. Svojom koncepcijom, dizajnom (autor Bogdan Kršić), krugom saradnika Ars je od samog početka, u inače sumornom provincijskom kulturnom miljeu Crne Gore, najavljivao jedan novi, moderniji senzibilitet i veću otvorenost u odnosima između alternativnih i disidentskih kulturnih i političkih koncepata. Ars je ubrzo postao jedini časopis iz Crne Gore koji je i u najširem kontekstu ondašnje Jugoslavije imao stanoviti renome ozbiljne književne publikacije. Uz to, krug oko ovog časopisa je anticipirao mnoga društvena i politička pitanja koja će početkom devedesetih eskalirati u najgore oblike kleronacionalizma i balkanskog kriptofašizma. Zbog svojih neortodoksnih stavova Ars, i njegov izdavač Književna opština Cetinja, našli su se na udaru ondašnje komunističke oligarhije, pa je izlaženje časopisa prisilno obustavljeno prema direktivi Predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Crne Gore.
Časopis za književnost, kulturu i društvena pitanja ARS. Ars je ponovno počeo izlaziti 1999. godine, kada je za predsjednika Crnogorskog društva nezavisnih književnika izabran Milorad Popović. U novoj redakciji Ars-a, iz starog uređivačkog tima su ostali Mladen Lompar i Milorad Popović, kao i njihovi saradnici iz osamdesetih godina, Ljubomir Đurković i Božo Koprivica, ali glavni agens nove serije čine mladi pisci koji su se na književnoj sceni pojavili tokom devedesetih godina proteklog stoljeća: Pavle Goranović, Balša Brković, Aleksandar Bečanović, Andrej Nikolaidis. Upravo je s njima nova serija Ars-a, proširila prvobitni tematski i žanrovski krug. Tako je u novoj seriji pored domaće i inostrane književnosti, likovne umjetnosti, teatra i društvenih pitanja, u značajnoj mjeri zastupljena rok kultura i filmsko stvaralaštvo. No, kako je Ars prevashodno književni časopis, njegov glavni koncepcijski zadatak je da pored kritičke prezentacije savremene crnogorske književnosti i prevođenja inostrane literature uspostavi ponovnu saradnju pisaca, publikacija i izdavača EX JU književnosti. Tako su u posljednjih par godina u Ars-u objavljeni temati iz savremene slovenačke, hrvatske, bosanske i makedonske književnosti, a broj 5/6 01 su uredili članovi EX JU PEN centra iz Amsterdama.
Kako izdavač Ars-a, Crnogorsko društvo nezavisnih književnika, časopisu nije moglo obezbijediti ni minimalne tehničke uslove za pripremu, rad i distribuciju, 2001. godine, Otvoreni kulturni forum sa Cetinja je postao suizdavač časopisa, pa u potonje vrijeme veći dio tehničkih i materijalnih sredstava obezbjeđuje ova nevladina kulturna organizacija.
Mladen Lompar: Dan bez imena i datuma,
Milorad Popović: Logor u Kazerti,
Novak Kilibarda: Tri oca,
Nikola Nikolić: Čarobnjak,
Ivana Vujović: Vlaga i sumrak oslobađaju duh melanholije,
Stanka Stanojević: Karneval u Amnionu,
Slobodan Šabeljić: Tri priče,
Marko Gregur: Toto,
Željko Medić: Onoj koja divno sanja,
Ahmed Burić: Najvažnija partija Alexandra Witteka,
Boris A. Novak: Zaostavština,
Josip Osti: Kaleidoskop,
O DJELU MIRKA KOVAČA
Seid Serdarević: Pisati o Mirku,
Filip David: Mirko Kovač – svedok mračnih vremena,
Miljenko Jergović: Mirko Kovač – privatni pisac,
Božo Koprivica: Luđak je vječno dijete,
Enver Kazaz: Elita ideologije i kulture zločina,
Pavle Goranović: Grad koji se udaljava,
Davor Beganović: Posljednji počinak na dugome putu,
Zvonko Kovač: Doba od kojega smo se udaljili?,
Mile Stojić: Gdje je stajao križ,
Zdravko Zima: Književnost nije nevina,
Kristina Olujić: U potrazi za zapretanim jezikom,
Mića Vujičić: Život između tvrdih korica,
Lidija Vukčević: Kako sam upoznala Mirka Kovača,
Allen Ginsberg: Urlik,
Keti Pejdž: Ja volim da gledam,
Pem Hjuston: U narednom životu,
Sanja Runtić i Marija Knežević: Starosjedilačko pismo i aktivizam,
Stiven Nap i Volter Ben Majkls: Protiv teorije,
Teri Iglton: Uspon i pad teorije,
Tanja Bakić: Pisac senzualne poezije,
Aleš Debeljak: Otišao je onako kako je živeo – s blagim osmehom (In memoriam Tomaž Šalamun)
LET.20/7