pregleda

LUKA MILOVANOV Georgijević - Radovan Mićić


Cena:
1.990 din
Želi ovaj predmet: 1
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: BEX
Pošta
DExpress
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

H.C.E (5803)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

99,84% pozitivnih ocena

Pozitivne: 9668

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Vrsta: Istorija srpske književnosti
Jezik: Srpski

Ima posvetu autora


Retko u ponudi

Luka Milovanov Georgijević (Osat, 1784 — Budim, 23. novembar 1828) bio je srpski književnik i filolog. Po obrazovanju i zanimanju bio je pravnik, filozof, pisac i učitelj.[1] Smatra se prvim dečijim piscem.[2]

Luka Milovanov Georgijević
Datum rođenja
1784
Mesto rođenja
Osat kod Srebrenice
Osmansko carstvo
Datum smrti
23. novembar 1828. (43/44 god.)
Mesto smrti
Budim
Biografija

Naučni i književni rad Uredi


Naslovna strana knjige Opit nastavlenja k srbskoj sličnorečnosti i slogomjerju ili prosodii (1833)
C Vukom Karadžićem se upoznao u Budimu 1814. Vuk opisuje Luku da je bio rasta srednjega, više riđ nego crnomanjast, vrlo šaljiv, i do smrti pošten čovek. Spis Luke Milovanova Georgijevića — Opit nastavljenja k srbskoj sličnorečnosti i slogomjerju ili prosodii — bio je 1810. gotov i podnesen cenzoru u Budimu.[6] Cenzor je odlučio da se novi pravopis zameni uobičajenim; Luka nije hteo da to učini, i spis je preživeo u rukopisu pisca. Srpkinja udata za Simu Milutinovića je predala spis Vuku Karadžiću. Tek 1833. u Beču ga izdaje Vuk Karadžić. Luka nije ispitivao glasove fiziološki, ali je čitao Dobrovskog i mađarske radove Revaija. On je preteča moderne srpske ćirilice u kojoj je do kraja ispoštovao Adelungovo pravilo Piši kao što govoriš.[2] Izrađujući spis, on je prvo stao kod slova (pismena) kao kod prve prepreke. On je u pravopisu želeo jednostavnost. Po tome je i postupao, radujući se unapred ispravkama i dopunama. Ako se — govoraše Luka — među književnicima utvrdi jednakost u pitanju slova, lakše će se doći do gramatike koja je onda bila potrebna. Kad bi bilo gramatike, bilo bi reda i doslednosti, te bi se znalo kako ko piše: ili srpski ili slovenski. Jednim slovom, jedan spisatelj ne bi se usudio inače, nego po pravilima one Pismenice, koju imamo, to jest za sad čisto slovenski pisati. Luka nalazi da se ni to ne radi tačno. On, pak, hoće da piše „prostim mojim materinim jezikom“, te zato i u pismena dira, verujući da će se tako pitanje, koje je već postavljeno, brže raspraviti, a može biti da će ko, izazvan time, i Gramatiku srpskoga jezika napisati. On traži odlučnost i doslednost. Posle toga dolazi na red pitanje o pismenima. Pošto je dotadašnji pravopis nepravilan, to je Luka dugovetnim razmislivanjem i mnogim c učenim ljudima o tom razgovaranjem za pravilo našao načela koja odmah i izlaže. Utvrdivši da su pismena samo najprostiji znaci glasova, Luki nije bilo teško, po tom načelu, da izbaci iz azbuke sva ona pismena čiji se glasovi ne čuju. Na taj način Luka dolazi do zaključka da za srpski jezik treba trideset pismena za toliko zvukova. Prekrasno i znamenito čislo, veli on. Samo je kod zvukova i i j bio u nedoumici, jer mu se činilo da je j polovina od k te ga, zato, treba i pisati polovinom znaka: i. Malo docnije je i u tom pogledu izišao na pravi put, i u njegovim rukopisima nalazimo j kao potpun i zaseban zvuk i znak pozajmljen iz latinice. Time je potpuno stao na najnaprednije gledište pravopisno, kao što je i inače u svemu bio od najnaprednijih Srba svoga doba.[7] U tom jedinom njegovom delu, prepoznajemo teoretičara versifikacije i pesnika, a tek posle nekog ko radi na reformi ortografije. Luka je u predgovoru Opita naglasio da piče narodnim jezikom.[3]

Bio je prijatelj i istomišljenik Save Mrkalja, koji ga pominje u svojoj čuvenoj knjizi o `debelom jer`.[8]

Bibliografija Uredi

Smatra se prvim piscem za decu.[9] Pesme Luke Milovanova su prvi poznati stihovi srpske književnosti za decu. One se nalaze na početku razvoja poezije za decu u Srbiji. Pune su topline, želje, radosti darivanja koja autor pruža svojoj deci u svečanim trenucima (na pr. za Novu godinu ili neki praznik). Pesme opisuju umanjene predmete i bića koji odgovaraju autorovom gledištu o dečjem viđenju okoline i sveta. Na taj način se približava deci, stvara toplu prisnu atmosferu, praznično svetlo. Osećanja i misli su izražena pojmovima iz stvarnog sveta: cvećem, igrom, lutkom, pticom, knjigom. U pesmi Na knjižicu za novoljetni dar svaka strofa se završava hipokorističkim rečima: igrica, ptičica, ribica itd.[10] Ova pesma se smatra prosvetiteljskom poveljom i zaveštanje. Druga pesma je Mojoj djeci na majales nastale 1810. godine i taj datum se smatra za datum rađanja srpske književnosti za decu.[1]

Юnostь slaveno-serbskagõ normalnagõ učilišta Peštanskagõ : soobraznõ prilѣžanїю i uspehú črez° prevoe tečenїe učilištnoe vo učenїi pokazannomú, razrędstvovana dne 11-gõ m(ѣsę)ca travnę 1808. / Lúkoю Geõrgїevičem° Učit. pom. učil. - [Pešta : Srpska škola, 1808] (V° Búdinѣ gradѣ : Pismenł Vseúčilišta Vengerskagõ). - [3] str. ; 26 cm
Na knjižicu za novoljetni dar, pesma / Luka Milovanov
Mojoj djeci na majales, pesma, 1811.
Opit nastavljenja k srbskoj sličnorečnosti i slogomjerju ili prosodii, 1833. objavio Vuk Karadžić, pobratim autorov
Prve srpske pesme za decu

Skuplje knjige možete platiti na rate.

International shipping
Paypal only
(Države Balkana: Uplata može i preko pošte ili Western Union-a)

1 euro = 117.5 din

For international buyers please see instructions below:
To buy an item: Click on the red button KUPI ODMAH
Količina: 1 / Isporuka: Pošta / Plaćanje: Tekući račun
To confirm the purchase click on the orange button: Potvrdi kupovinu (After that we will send our paypal details)
To message us for more information: Click on the blue button POŠALJI PORUKU
To see overview of all our items: Click on Svi predmeti člana

Ako je aktivirana opcija besplatna dostava, ona se odnosi samo na slanje kao preporučena tiskovina ili cc paket na teritoriji Srbije.

Poštarina za knjige je u proseku 133-200 dinara, u slučaju da izaberete opciju plaćanje pre slanja i slanje preko pošte. Postexpress i kurirske službe su skuplje ali imaju opciju plaćanja pouzećem. Ako nije stavljena opcija da je moguće slanje i nekom drugom kurirskom službom pored postexpressa, slobodno kupite knjigu pa nam u poruci napišite koja kurirska služba vam odgovara.

Ukoliko još uvek nemate bar 10 pozitivnih ocena, zbog nekoliko neprijatnih iskustava, molili bi vas da nam uplatite cenu kupljenog predmeta unapred.

Novi Sad lično preuzimanje ili svaki dan ili jednom nedeljno zavisno od lokacije prodatog predmeta.

Našu kompletnu ponudu možete videti preko linka
https://www.kupindo.com/Clan/H.C.E/SpisakPredmeta
Ukoliko tražite još neki naslov koji ne možete da nađete pošaljite nam poruku možda ga imamo u magacinu.
Pogledajte i našu ponudu na limundu https://www.limundo.com/Clan/H.C.E/SpisakAukcija
Slobodno pitajte šta vas zanima preko poruka. Preuzimanje moguce u Novom Sadu i Sremskoj Mitrovici uz prethodni dogovor. (Većina knjiga je u Sremskoj Mitrovici, manji broj u Novom Sadu, tako da se najavite nekoliko dana ranije u slucaju ličnog preuzimanja, da bi knjige bile donete, a ako Vam hitno treba neka knjiga za danas ili sutra, obavezno proverite prvo preko poruke da li je u magacinu da ne bi doslo do neprijatnosti). U krajnjem slučaju mogu biti poslate i poštom u Novi Sad i stižu za jedan dan.

U Novom Sadu lično preuzimanje na Grbavici na našoj adresi ili u okolini po dogovoru. Dostava na kućnu adresu u Novom Sadu putem kurira 350 dinara.
Slanje nakon uplate na račun u Erste banci (ukoliko ne želite da plaćate po preuzimanju). Poštarina za jednu knjigu, zavisno od njene težine, može biti od 133-200 din. Slanje vise knjiga u paketu težem od 2 kg 250-400 din. Za cene postexpressa ili drugih službi se možete informisati na njihovim sajtovima.
http://www.postexpress.rs/struktura/lat/cenovnik/cenovnik-unutrasnji-saobracaj.asp

INOSTRANSTVO: Šaljem po dogovoru, ili po vašim prijateljima/rodbini ili poštom. U Beč idem jednom godišnje pa ako se podudare termini knjige mogu doneti lično. Skuplje pakete mogu poslati i po nekom autobusu, molim vas ne tražite mi da šaljem autobusima knjige manje vrednosti jer mi odlazak na autobusku stanicu i čekanje prevoza pravi veći problem nego što bi koštala poštarina za slanje kao mali paket preko pošte.

Ukoliko kupujete više od jedne knjige javite se porukom možda Vam mogu dati određeni popust na neke naslove.

Sve knjige su detaljno uslikane, ako Vas još nešto interesuje slobodno pitajte porukom. Reklamacije primamo samo ukoliko nam prvo pošaljete knjigu nazad da vidim u čemu je problem pa nakon toga vraćamo novac. Jednom smo prevareni od strane člana koji nam je vratio potpuno drugu knjigu od one koju smo mu mi poslali, tako da više ne vraćamo novac pre nego što vidimo da li se radi o našoj knjizi.
Ukoliko Vam neka pošiljka ne stigne za dva ili tri dana, odmah nas kontaktirajte za broj pošiljke kako bi videli u čemu je problem. Ne čekajte da prođe više vremena, pogotovo ako ste iz inostranstva, jer nakon određenog vremena pošiljke se vraćaju pošiljaocu, tako da bi morali da platimo troškove povratka i ponovnog slanja. Potvrde o slanju čuvamo do 10 dana. U 99% slučajeva sve prolazi glatko, ali nikad se ne zna.

Ukoliko uvažimo vašu reklamaciju ne snosimo troškove poštarine, osim kada je očigledno naša greška u pitanju.

Predmet: 67297585
Ima posvetu autora


Retko u ponudi

Luka Milovanov Georgijević (Osat, 1784 — Budim, 23. novembar 1828) bio je srpski književnik i filolog. Po obrazovanju i zanimanju bio je pravnik, filozof, pisac i učitelj.[1] Smatra se prvim dečijim piscem.[2]

Luka Milovanov Georgijević
Datum rođenja
1784
Mesto rođenja
Osat kod Srebrenice
Osmansko carstvo
Datum smrti
23. novembar 1828. (43/44 god.)
Mesto smrti
Budim
Biografija

Naučni i književni rad Uredi


Naslovna strana knjige Opit nastavlenja k srbskoj sličnorečnosti i slogomjerju ili prosodii (1833)
C Vukom Karadžićem se upoznao u Budimu 1814. Vuk opisuje Luku da je bio rasta srednjega, više riđ nego crnomanjast, vrlo šaljiv, i do smrti pošten čovek. Spis Luke Milovanova Georgijevića — Opit nastavljenja k srbskoj sličnorečnosti i slogomjerju ili prosodii — bio je 1810. gotov i podnesen cenzoru u Budimu.[6] Cenzor je odlučio da se novi pravopis zameni uobičajenim; Luka nije hteo da to učini, i spis je preživeo u rukopisu pisca. Srpkinja udata za Simu Milutinovića je predala spis Vuku Karadžiću. Tek 1833. u Beču ga izdaje Vuk Karadžić. Luka nije ispitivao glasove fiziološki, ali je čitao Dobrovskog i mađarske radove Revaija. On je preteča moderne srpske ćirilice u kojoj je do kraja ispoštovao Adelungovo pravilo Piši kao što govoriš.[2] Izrađujući spis, on je prvo stao kod slova (pismena) kao kod prve prepreke. On je u pravopisu želeo jednostavnost. Po tome je i postupao, radujući se unapred ispravkama i dopunama. Ako se — govoraše Luka — među književnicima utvrdi jednakost u pitanju slova, lakše će se doći do gramatike koja je onda bila potrebna. Kad bi bilo gramatike, bilo bi reda i doslednosti, te bi se znalo kako ko piše: ili srpski ili slovenski. Jednim slovom, jedan spisatelj ne bi se usudio inače, nego po pravilima one Pismenice, koju imamo, to jest za sad čisto slovenski pisati. Luka nalazi da se ni to ne radi tačno. On, pak, hoće da piše „prostim mojim materinim jezikom“, te zato i u pismena dira, verujući da će se tako pitanje, koje je već postavljeno, brže raspraviti, a može biti da će ko, izazvan time, i Gramatiku srpskoga jezika napisati. On traži odlučnost i doslednost. Posle toga dolazi na red pitanje o pismenima. Pošto je dotadašnji pravopis nepravilan, to je Luka dugovetnim razmislivanjem i mnogim c učenim ljudima o tom razgovaranjem za pravilo našao načela koja odmah i izlaže. Utvrdivši da su pismena samo najprostiji znaci glasova, Luki nije bilo teško, po tom načelu, da izbaci iz azbuke sva ona pismena čiji se glasovi ne čuju. Na taj način Luka dolazi do zaključka da za srpski jezik treba trideset pismena za toliko zvukova. Prekrasno i znamenito čislo, veli on. Samo je kod zvukova i i j bio u nedoumici, jer mu se činilo da je j polovina od k te ga, zato, treba i pisati polovinom znaka: i. Malo docnije je i u tom pogledu izišao na pravi put, i u njegovim rukopisima nalazimo j kao potpun i zaseban zvuk i znak pozajmljen iz latinice. Time je potpuno stao na najnaprednije gledište pravopisno, kao što je i inače u svemu bio od najnaprednijih Srba svoga doba.[7] U tom jedinom njegovom delu, prepoznajemo teoretičara versifikacije i pesnika, a tek posle nekog ko radi na reformi ortografije. Luka je u predgovoru Opita naglasio da piče narodnim jezikom.[3]

Bio je prijatelj i istomišljenik Save Mrkalja, koji ga pominje u svojoj čuvenoj knjizi o `debelom jer`.[8]

Bibliografija Uredi

Smatra se prvim piscem za decu.[9] Pesme Luke Milovanova su prvi poznati stihovi srpske književnosti za decu. One se nalaze na početku razvoja poezije za decu u Srbiji. Pune su topline, želje, radosti darivanja koja autor pruža svojoj deci u svečanim trenucima (na pr. za Novu godinu ili neki praznik). Pesme opisuju umanjene predmete i bića koji odgovaraju autorovom gledištu o dečjem viđenju okoline i sveta. Na taj način se približava deci, stvara toplu prisnu atmosferu, praznično svetlo. Osećanja i misli su izražena pojmovima iz stvarnog sveta: cvećem, igrom, lutkom, pticom, knjigom. U pesmi Na knjižicu za novoljetni dar svaka strofa se završava hipokorističkim rečima: igrica, ptičica, ribica itd.[10] Ova pesma se smatra prosvetiteljskom poveljom i zaveštanje. Druga pesma je Mojoj djeci na majales nastale 1810. godine i taj datum se smatra za datum rađanja srpske književnosti za decu.[1]

Юnostь slaveno-serbskagõ normalnagõ učilišta Peštanskagõ : soobraznõ prilѣžanїю i uspehú črez° prevoe tečenїe učilištnoe vo učenїi pokazannomú, razrędstvovana dne 11-gõ m(ѣsę)ca travnę 1808. / Lúkoю Geõrgїevičem° Učit. pom. učil. - [Pešta : Srpska škola, 1808] (V° Búdinѣ gradѣ : Pismenł Vseúčilišta Vengerskagõ). - [3] str. ; 26 cm
Na knjižicu za novoljetni dar, pesma / Luka Milovanov
Mojoj djeci na majales, pesma, 1811.
Opit nastavljenja k srbskoj sličnorečnosti i slogomjerju ili prosodii, 1833. objavio Vuk Karadžić, pobratim autorov
Prve srpske pesme za decu
67297585 LUKA MILOVANOV Georgijević - Radovan Mićić

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.