pregleda

Stazama slavistike


Cena:
790 din
Želi ovaj predmet: 1
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Organizovani transport: 120 din
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Lično
Grad: Smederevska Palanka,
Smederevska Palanka
Prodavac

Anarh (9581)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 15724

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2018.
Autor: Domaći
Vrsta: slavistika
Jezik: Srpski

Savez slavističkih društava Srbije, 2018.
174 strane.

Veoma očuvana.


Zbornik „Stazama slavistike”
Punih šest meseci prošle godine „Politika” je objavljivala tekstove o kongresu, slavistici i slavistima, a sada su ti radovi sabrani u jednu knjigu
Objavljen je knjiga „Stazama slavistike” urednice Rajne Dragićević, koja je sačinjena od tekstova štampanih u listu „Politika”, povodom 16. Međunarodnog kongresa slavista, održanog od 20. do 27. avgusta 2018. godine u Beogradu, u organizaciji Međunarodnog komiteta slavista i Saveza slavističkih društava Srbije. Ovo izdanje objavili su Savez slavističkih društava Srbije i „Čigoja štampa”.

Kongres je dobio najveću i nesvakidašnju medijsku podršku upravo od našeg lista. Naime, punih šest meseci, od februara do avgusta 2018. godine, „Politika” je objavljivala tekstove o kongresu, slavistici i slavistima. Pisali su ih ugledni domaći i strani slavisti, a važan doprinos u toj saradnji imao je Gradimir Aničić, lektor „Politike”. Skoro svi ti tekstovi se, uz saglasnost autora, objavljuju u ovoj knjizi. Radove stranih autora preveli su na srpski jezik studenti Filološkog fakulteta.

Prilozi su pisani za širu publiku, ali njihov značaj daleko nadilazi potrebu za informisanjem laika iz oblasti slavistike i predstavljaju dragoceni doprinos istoriji Međunarodnog komiteta slavista, međunarodnih slavističkih kongresa i, uopšte, istoriji slovenske filologije. U nekim od ovih tekstova, prvi put na srpskom jeziku, imaćemo prilike da od samih protagonista saznamo nešto o organizaciji slavističkih delatnosti širom sveta. Akademik Aleksandar Lukašanec (Belorusija) obaveštava nas o problemima organizacije XV međunarodnog kongresa slavista u Minsku.

Prof. dr Zbignjev Grenj (Poljska) iznosi podatke o međunarodnim kongresima slavista koji su do sada održani u Poljskoj. Prof. dr Vaclav Čermak (Češka) naročito se zadržava na prvom kongresu slavista koji je davne 1929. godine održan u Pragu. Prof. dr Petar Ženjuh (Slovačka), koordinator približno 40 komisija Međunarodnog komiteta slavista, izveštava o načinu njihovog delovanja i o njihovom uticaju na svetsku slavistiku.

Prof. dr Elena Korjakovceva (Poljska) predstavlja tematski blok jedne od komisija, a to je Komisija za tvorbu reči MKS-a. Dr Ana Plotnjikova (Rusija) konstatuje sve veću zastupljenost etnolingvistike na kongresima slavista. Prof. dr Svetlana Mengel (Nemačka) opisuje razvoj slavistike u Nemačkoj, jednom od najvažnijih slavističkih središta izvan slovenskih zemalja. Prof. dr Leonid Moskovkin (Rusija), na primeru jedne rusko-francuske gramatike s početka 18. veka, izveštava o tome kako je otpočeo rad na predstavljanju slovenskih jezika strancima čiji maternji jezik nije slovenski….

I srpski autori potrudili su se da osvetle pojedine aspekte Kongresa u Beogradu i drugih do sada održanih međunarodnih slavističkih kongresa. Ciklus je počeo prof. dr Boško Suvajdžić koji je u prigodnom tekstu o kongresima slavista i o značaju beogradskog Kongresa slavista probudio pažnju srpske čitalačke publike i zainteresovao je za ciklus. Prof. dr Petar Bunjak izneo je istoriju kongresâ u najkraćim crtama, a istorijatu kongresa posvećeni su i tekstovi prof. dr Rajne Dragićević i dr Nataše Milanov.

Akademik Predrag Piper opisao je istorijat Gramatičke komisije Međunarodnog slavističkog komiteta. Nekoliko autora najavilo je i predstavilo manifestacije koje su održane na beogradskom kongresu. Dr Vesna Matović i prof. dr Gordana Ilić Marković pisale su o vrlo zapaženom okruglom stolu „Kraj Prvog svetskog rata i slovenski svet”, Rajna Dragićević i Nenad Ivanović predstavili su izložbu „Srpska leksikografija od Vuka do danas”, a prof. dr Miloš Kovačević ukazao je široj javnosti na jednu od najvažnijih zaostavština srpskog rukovođenja međunarodnim slavističkim pokretom, a to je novoosnovana međunarodna lista slovenskih časopisa.


Lužički Srbi, Danko Šipka, slovenstvo, Aleksandar Lukašanec, Petar Bunjak...

Lično preuzimanje se odnosi na preuzimanje u Smederevskoj Palanci.

Kada je o prodaji knjiga reč, pod `organizovanim transportom` smatram preporučenu tiskovinu ili paket. To je najpovoljniji način slanja, knjiga ponekad stiže za dan, ali obično ne, poštar ne zove primaoca telefonom. (Prilikom kupovine se čekira `Pošta` ili `Organizovani transport`, koji u zavisnosti od toga kada je knjiga stavljena u prodaju ima i zastarele cene poštarine).

Post Express je dvostruko skuplji ali brže stiže.

Običnu tiskovinu ne šaljem jer nemam dokaz o slanju. Molim Vas da ako insistirate na običnoj tiskovini, knjige ne kupujete od mene.

Novi cenovnik Pošte za preporučenu tiskovinu (cene su zaokružene):

- 100g-250g - 140 dinara
- 250g-500g - 170 dinara
- 500g-1kg - 180 dinara
- 1kg-2kg - 210 dinara

Ne postoji opcija slanja preporučene tiskovine teže od 2 kg, tako da se te pošiljke šalju kao paket.

Molim kupce iz inostranstva da me pre kupovine kontaktiraju porukom kako bismo se dogovorili oko uslova uplaćivanja i slanja. Ovo je veoma bitno, između ostalog, i zbog toga što su poštarine Pošte Srbije visoke i za zemlje u okruženju jer se pošiljke šalju isključivo avionom.

Besplatna poštarina se ne odnosi na slanje u inostranstvo.

Pogledajte i ponudu na:

https://www.kupindo.com/pretraga.php?Grupa=1&Pretraga=&CeleReci=0&UNaslovu=0&Prodavac=anarh&Okrug=-1&Opstina=-1&CenaOd=&CenaDo=&submit=tra%C5%BEi

Ukoliko i tamo nešto pronađete, platićete preko istog računa i uštedeti na poštarini.


Predmet: 62166357
Savez slavističkih društava Srbije, 2018.
174 strane.

Veoma očuvana.


Zbornik „Stazama slavistike”
Punih šest meseci prošle godine „Politika” je objavljivala tekstove o kongresu, slavistici i slavistima, a sada su ti radovi sabrani u jednu knjigu
Objavljen je knjiga „Stazama slavistike” urednice Rajne Dragićević, koja je sačinjena od tekstova štampanih u listu „Politika”, povodom 16. Međunarodnog kongresa slavista, održanog od 20. do 27. avgusta 2018. godine u Beogradu, u organizaciji Međunarodnog komiteta slavista i Saveza slavističkih društava Srbije. Ovo izdanje objavili su Savez slavističkih društava Srbije i „Čigoja štampa”.

Kongres je dobio najveću i nesvakidašnju medijsku podršku upravo od našeg lista. Naime, punih šest meseci, od februara do avgusta 2018. godine, „Politika” je objavljivala tekstove o kongresu, slavistici i slavistima. Pisali su ih ugledni domaći i strani slavisti, a važan doprinos u toj saradnji imao je Gradimir Aničić, lektor „Politike”. Skoro svi ti tekstovi se, uz saglasnost autora, objavljuju u ovoj knjizi. Radove stranih autora preveli su na srpski jezik studenti Filološkog fakulteta.

Prilozi su pisani za širu publiku, ali njihov značaj daleko nadilazi potrebu za informisanjem laika iz oblasti slavistike i predstavljaju dragoceni doprinos istoriji Međunarodnog komiteta slavista, međunarodnih slavističkih kongresa i, uopšte, istoriji slovenske filologije. U nekim od ovih tekstova, prvi put na srpskom jeziku, imaćemo prilike da od samih protagonista saznamo nešto o organizaciji slavističkih delatnosti širom sveta. Akademik Aleksandar Lukašanec (Belorusija) obaveštava nas o problemima organizacije XV međunarodnog kongresa slavista u Minsku.

Prof. dr Zbignjev Grenj (Poljska) iznosi podatke o međunarodnim kongresima slavista koji su do sada održani u Poljskoj. Prof. dr Vaclav Čermak (Češka) naročito se zadržava na prvom kongresu slavista koji je davne 1929. godine održan u Pragu. Prof. dr Petar Ženjuh (Slovačka), koordinator približno 40 komisija Međunarodnog komiteta slavista, izveštava o načinu njihovog delovanja i o njihovom uticaju na svetsku slavistiku.

Prof. dr Elena Korjakovceva (Poljska) predstavlja tematski blok jedne od komisija, a to je Komisija za tvorbu reči MKS-a. Dr Ana Plotnjikova (Rusija) konstatuje sve veću zastupljenost etnolingvistike na kongresima slavista. Prof. dr Svetlana Mengel (Nemačka) opisuje razvoj slavistike u Nemačkoj, jednom od najvažnijih slavističkih središta izvan slovenskih zemalja. Prof. dr Leonid Moskovkin (Rusija), na primeru jedne rusko-francuske gramatike s početka 18. veka, izveštava o tome kako je otpočeo rad na predstavljanju slovenskih jezika strancima čiji maternji jezik nije slovenski….

I srpski autori potrudili su se da osvetle pojedine aspekte Kongresa u Beogradu i drugih do sada održanih međunarodnih slavističkih kongresa. Ciklus je počeo prof. dr Boško Suvajdžić koji je u prigodnom tekstu o kongresima slavista i o značaju beogradskog Kongresa slavista probudio pažnju srpske čitalačke publike i zainteresovao je za ciklus. Prof. dr Petar Bunjak izneo je istoriju kongresâ u najkraćim crtama, a istorijatu kongresa posvećeni su i tekstovi prof. dr Rajne Dragićević i dr Nataše Milanov.

Akademik Predrag Piper opisao je istorijat Gramatičke komisije Međunarodnog slavističkog komiteta. Nekoliko autora najavilo je i predstavilo manifestacije koje su održane na beogradskom kongresu. Dr Vesna Matović i prof. dr Gordana Ilić Marković pisale su o vrlo zapaženom okruglom stolu „Kraj Prvog svetskog rata i slovenski svet”, Rajna Dragićević i Nenad Ivanović predstavili su izložbu „Srpska leksikografija od Vuka do danas”, a prof. dr Miloš Kovačević ukazao je široj javnosti na jednu od najvažnijih zaostavština srpskog rukovođenja međunarodnim slavističkim pokretom, a to je novoosnovana međunarodna lista slovenskih časopisa.


Lužički Srbi, Danko Šipka, slovenstvo, Aleksandar Lukašanec, Petar Bunjak...
62166357 Stazama slavistike

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.