pregleda

Josip Vončina JEZIČNO-POVIJESNE RASPRAVE


Cena:
540 din
Želi ovaj predmet: 3
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: BEX
Pošta
DExpress
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

H.C.E (5803)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

99,84% pozitivnih ocena

Pozitivne: 9668

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Vrsta: Eseji i kritike
Jezik: Srpski

pečat biblioteke Centralnog komiteta

veoma dobro očuvano kao na slikama

Published: 1979
Publisher: Sveučilišna naklada Liber, Zagreb
315 strana


Josip Vončina (Ravna Gora, 18. rujna 1932. - Zagreb, 18. listopada 2010.), hrvatski jezikoslovac, književni povjesničar, akademik, član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za filološke znanosti.


Sadržaj
1 Životopis
2 Knjige
3 Izvori
4 Vanjske poveznice
Životopis[uredi VE | uredi]
Rodio se 18. rujna 1932. u Ravnoj Gori, Gorski Kotar. Osnovnu školu i niže razrede gimnazije završio je u Požegi, više razrede gimnazije u Zagrebu, gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirao studijske grupe: VIII. (Narodni jezik i književnost) i IX. (Ruski jezik i književnost).

Od 1956. do 1960. je korektor, potom lektor u Izdavačkom poduzeću Školska knjiga u Zagrebu. Potkraj 1960. izabran je za asistenta na Katedri za povijest hrvatskoga jezika i hrvatsku dijalektologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Godine 1965. promoviran je u doktora filoloških znanosti na temelju disertacije `Jezik Antuna Kanižlića`, 1968. docent, 1974. izvanredni profesor, 1978. redoviti profesor.

Više je godina predavao na pedagoškim fakultetima u Rijeci i Osijeku. Od 1976. do 1978. godine je prodekan Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Lektor hrvatskoga jezika: 1962.1963. u Kölnu, 1963.-1964. i 1964.-1965. u Rennesu, 1969. u Mannheimu. Gost profesor: 1972.-1973. u Kölnu, 1990. u Zürichu. Od 1992. do 1999. bio je predstojnik Katedre za povijest hrvatskoga jezika i hrvatsku dijalektologiju. Umirovljen je 1. listopada 1999.

Godine 1972. pomoćnik direktora Zagrebačke slavističke škole; u toj je školi više godina bio predavač i lektor. Od 1981. do 1983. predsjednik Hrvatskoga filološkog društva. Sudjelovao je na više od stotinu znanstvenih skupova.

Rad u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti: 1977. član suradnik, 1986. izvanredni član, 1991. redoviti član. Od 1997. tajnik Razreda za filološke znanosti HAZU. Ostale dužnosti u HAZU: voditelj istraživačkog projekta Proučavanje povijesti hrvatskoga književnog jezika; glavni urednik Dopuna Akademijina rječnika; urednik IV. knjige projekta Hrvatska i Europa.

Rad u Matici hrvatskoj: izvršni urednik biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti.

Godine 1989. dobio je nagradu `Božidar Adžija` za značajnu znanstvenu djelatnost u oblasti društveno-humanističkih znanosti u području hrvatske leksikografije.

Objavio je više od dvije stotine znanstvenih i stručnih priloga (članaka, rasprava i knjiga).

Knjige[uredi VE | uredi]
Analize starih hrvatskih pisaca. Čakavski sabor, Split 1977.
Jezičnopovijesne rasprave. Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1979.
Jezična baština. Lingvostilistička hrestomatija hrvatske književnosti od kraja 15. do početka 19. stoljeća. Književni krug, Split 1988.
Korijeni Krležina Kerempuha. Naprijed, Zagreb 1991.
Preporodni jezični temelji. Matica hrvatska, Zagreb 1993.
Tekstološka načela za pisanu baštinu hrvatskoga jezičnog izraza. Posebni prilog Stoljećima hrvatske književnosti. Matica hrvatska, Zagreb 1999.
Za tisak je pr[[iredio nova izdanja hrvatskih književnih tekstova kojima su autori: Marko Marulić, pjesnici Ranjinina zbornika, Mavro Vetranović, Petar Hektorović, Petar Zoranić, Petar Zrinski, Fran Krsto Frankopan, Pavao Ritter Vitezović, Milutin Cihlar Nehajev. Popratne je rasprave napisao pretiscima: Nikola Dešić, Raj duše (1560.); Ivan Belostenec, Gazophylacium seu Latino-Illyricorum onomatum aerarium (1740.).

Skuplje knjige možete platiti na rate.

International shipping
Paypal only
(Države Balkana: Uplata može i preko pošte ili Western Union-a)

1 euro = 117.5 din

For international buyers please see instructions below:
To buy an item: Click on the red button KUPI ODMAH
Količina: 1 / Isporuka: Pošta / Plaćanje: Tekući račun
To confirm the purchase click on the orange button: Potvrdi kupovinu (After that we will send our paypal details)
To message us for more information: Click on the blue button POŠALJI PORUKU
To see overview of all our items: Click on Svi predmeti člana

Ako je aktivirana opcija besplatna dostava, ona se odnosi samo na slanje kao preporučena tiskovina ili cc paket na teritoriji Srbije.

Poštarina za knjige je u proseku 133-200 dinara, u slučaju da izaberete opciju plaćanje pre slanja i slanje preko pošte. Postexpress i kurirske službe su skuplje ali imaju opciju plaćanja pouzećem. Ako nije stavljena opcija da je moguće slanje i nekom drugom kurirskom službom pored postexpressa, slobodno kupite knjigu pa nam u poruci napišite koja kurirska služba vam odgovara.

Ukoliko još uvek nemate bar 10 pozitivnih ocena, zbog nekoliko neprijatnih iskustava, molili bi vas da nam uplatite cenu kupljenog predmeta unapred.

Novi Sad lično preuzimanje ili svaki dan ili jednom nedeljno zavisno od lokacije prodatog predmeta.

Našu kompletnu ponudu možete videti preko linka
https://www.kupindo.com/Clan/H.C.E/SpisakPredmeta
Ukoliko tražite još neki naslov koji ne možete da nađete pošaljite nam poruku možda ga imamo u magacinu.
Pogledajte i našu ponudu na limundu https://www.limundo.com/Clan/H.C.E/SpisakAukcija
Slobodno pitajte šta vas zanima preko poruka. Preuzimanje moguce u Novom Sadu i Sremskoj Mitrovici uz prethodni dogovor. (Većina knjiga je u Sremskoj Mitrovici, manji broj u Novom Sadu, tako da se najavite nekoliko dana ranije u slucaju ličnog preuzimanja, da bi knjige bile donete, a ako Vam hitno treba neka knjiga za danas ili sutra, obavezno proverite prvo preko poruke da li je u magacinu da ne bi doslo do neprijatnosti). U krajnjem slučaju mogu biti poslate i poštom u Novi Sad i stižu za jedan dan.

U Novom Sadu lično preuzimanje na Grbavici na našoj adresi ili u okolini po dogovoru. Dostava na kućnu adresu u Novom Sadu putem kurira 350 dinara.
Slanje nakon uplate na račun u Erste banci (ukoliko ne želite da plaćate po preuzimanju). Poštarina za jednu knjigu, zavisno od njene težine, može biti od 133-200 din. Slanje vise knjiga u paketu težem od 2 kg 250-400 din. Za cene postexpressa ili drugih službi se možete informisati na njihovim sajtovima.
http://www.postexpress.rs/struktura/lat/cenovnik/cenovnik-unutrasnji-saobracaj.asp

INOSTRANSTVO: Šaljem po dogovoru, ili po vašim prijateljima/rodbini ili poštom. U Beč idem jednom godišnje pa ako se podudare termini knjige mogu doneti lično. Skuplje pakete mogu poslati i po nekom autobusu, molim vas ne tražite mi da šaljem autobusima knjige manje vrednosti jer mi odlazak na autobusku stanicu i čekanje prevoza pravi veći problem nego što bi koštala poštarina za slanje kao mali paket preko pošte.

Ukoliko kupujete više od jedne knjige javite se porukom možda Vam mogu dati određeni popust na neke naslove.

Sve knjige su detaljno uslikane, ako Vas još nešto interesuje slobodno pitajte porukom. Reklamacije primamo samo ukoliko nam prvo pošaljete knjigu nazad da vidim u čemu je problem pa nakon toga vraćamo novac. Jednom smo prevareni od strane člana koji nam je vratio potpuno drugu knjigu od one koju smo mu mi poslali, tako da više ne vraćamo novac pre nego što vidimo da li se radi o našoj knjizi.
Ukoliko Vam neka pošiljka ne stigne za dva ili tri dana, odmah nas kontaktirajte za broj pošiljke kako bi videli u čemu je problem. Ne čekajte da prođe više vremena, pogotovo ako ste iz inostranstva, jer nakon određenog vremena pošiljke se vraćaju pošiljaocu, tako da bi morali da platimo troškove povratka i ponovnog slanja. Potvrde o slanju čuvamo do 10 dana. U 99% slučajeva sve prolazi glatko, ali nikad se ne zna.

Ukoliko uvažimo vašu reklamaciju ne snosimo troškove poštarine, osim kada je očigledno naša greška u pitanju.

Predmet: 61200649
pečat biblioteke Centralnog komiteta

veoma dobro očuvano kao na slikama

Published: 1979
Publisher: Sveučilišna naklada Liber, Zagreb
315 strana


Josip Vončina (Ravna Gora, 18. rujna 1932. - Zagreb, 18. listopada 2010.), hrvatski jezikoslovac, književni povjesničar, akademik, član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za filološke znanosti.


Sadržaj
1 Životopis
2 Knjige
3 Izvori
4 Vanjske poveznice
Životopis[uredi VE | uredi]
Rodio se 18. rujna 1932. u Ravnoj Gori, Gorski Kotar. Osnovnu školu i niže razrede gimnazije završio je u Požegi, više razrede gimnazije u Zagrebu, gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirao studijske grupe: VIII. (Narodni jezik i književnost) i IX. (Ruski jezik i književnost).

Od 1956. do 1960. je korektor, potom lektor u Izdavačkom poduzeću Školska knjiga u Zagrebu. Potkraj 1960. izabran je za asistenta na Katedri za povijest hrvatskoga jezika i hrvatsku dijalektologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Godine 1965. promoviran je u doktora filoloških znanosti na temelju disertacije `Jezik Antuna Kanižlića`, 1968. docent, 1974. izvanredni profesor, 1978. redoviti profesor.

Više je godina predavao na pedagoškim fakultetima u Rijeci i Osijeku. Od 1976. do 1978. godine je prodekan Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Lektor hrvatskoga jezika: 1962.1963. u Kölnu, 1963.-1964. i 1964.-1965. u Rennesu, 1969. u Mannheimu. Gost profesor: 1972.-1973. u Kölnu, 1990. u Zürichu. Od 1992. do 1999. bio je predstojnik Katedre za povijest hrvatskoga jezika i hrvatsku dijalektologiju. Umirovljen je 1. listopada 1999.

Godine 1972. pomoćnik direktora Zagrebačke slavističke škole; u toj je školi više godina bio predavač i lektor. Od 1981. do 1983. predsjednik Hrvatskoga filološkog društva. Sudjelovao je na više od stotinu znanstvenih skupova.

Rad u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti: 1977. član suradnik, 1986. izvanredni član, 1991. redoviti član. Od 1997. tajnik Razreda za filološke znanosti HAZU. Ostale dužnosti u HAZU: voditelj istraživačkog projekta Proučavanje povijesti hrvatskoga književnog jezika; glavni urednik Dopuna Akademijina rječnika; urednik IV. knjige projekta Hrvatska i Europa.

Rad u Matici hrvatskoj: izvršni urednik biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti.

Godine 1989. dobio je nagradu `Božidar Adžija` za značajnu znanstvenu djelatnost u oblasti društveno-humanističkih znanosti u području hrvatske leksikografije.

Objavio je više od dvije stotine znanstvenih i stručnih priloga (članaka, rasprava i knjiga).

Knjige[uredi VE | uredi]
Analize starih hrvatskih pisaca. Čakavski sabor, Split 1977.
Jezičnopovijesne rasprave. Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1979.
Jezična baština. Lingvostilistička hrestomatija hrvatske književnosti od kraja 15. do početka 19. stoljeća. Književni krug, Split 1988.
Korijeni Krležina Kerempuha. Naprijed, Zagreb 1991.
Preporodni jezični temelji. Matica hrvatska, Zagreb 1993.
Tekstološka načela za pisanu baštinu hrvatskoga jezičnog izraza. Posebni prilog Stoljećima hrvatske književnosti. Matica hrvatska, Zagreb 1999.
Za tisak je pr[[iredio nova izdanja hrvatskih književnih tekstova kojima su autori: Marko Marulić, pjesnici Ranjinina zbornika, Mavro Vetranović, Petar Hektorović, Petar Zoranić, Petar Zrinski, Fran Krsto Frankopan, Pavao Ritter Vitezović, Milutin Cihlar Nehajev. Popratne je rasprave napisao pretiscima: Nikola Dešić, Raj duše (1560.); Ivan Belostenec, Gazophylacium seu Latino-Illyricorum onomatum aerarium (1740.).

61200649 Josip Vončina JEZIČNO-POVIJESNE RASPRAVE

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.