Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Vrsta: Eseji i kritike
Jezik: Srpski
odlicno
rana Mihizova knjiga
književni eseji
BORISLAV MIHAJLOVIĆ MIHIZ (1922-1997), srpski književni kritičar, književnik, esejista, putopisac, dramaturg, pesnik, dramski pisac, polemičar i scenarista, rođen u Irigu, umro u Beogradu.
Po završetku rata 1945. upisuje Filozofski fakultet, grupu za srpskohrvatski jezik i književnost u Beogradu. Po završetku studija 1949. zapošljava se kao asistent Vukovog i Dositejevog muzeja i na tom radnom mestu ostaje oko godinu dana.Od 1951. do 1954. radi kao književni kritičar NIN-a, gde na svoja čuvena tri stupca tog lista nije bio zastupnik ideja i pravaca, već isključivo dobre literature. Potom, 1956. dolazi u Novi Sad za upravnika Biblioteke Matice srpske, značajne, krupne i složene organizacije i rukovodio je njome na svoj izuzetni način, rešavajući briljantno i energično zadatke koji nisu bili nimalo laki. Bio je, zatim, član Matičinih upravnih i uređivačkih tela: član uredništva Letopisa Matice srpske i njegov saradnik; član uređivačkog odbora izvanredne biblioteke Srpska književnost u sto knjiga, fundamentalne književne edicije koju je on u stvari i zamislio, kao što je uopšte, u skladu sa prirodom svog dara, umeo da oseti i podstakne, zamisli i oživi i mnoge druge nove stvari. Njegov rad ostavio je vidan trag u životu i liku Matice srpske, u kojoj je proveo četiri godine.
Nemirni njegov duh vraća ga nazad u Beograd gde 1960. postaje umetnički savetnik Avala filma, da bi na tom radnom mestu ostao do 1963. godine, sarađujući sa filmskim stvaraocima iz zemlje i sveta. Godine 1967. postaje urednik Izdavačkog preduzeća `Prosveta`, ali posle četiri meseca napušta ovu ustanovu zbog izdavačke politike. Sa Mirom Trailović stvara sada već kultno pozorište Atelje 212, i biva njegov umetnički savetnik od 1971. do 1983. godine.
Sarađivao je u listovima: NIN, Politika, Književne novine, Književna reč, Dnevnik, zagrebački Vjesnik, ljubljansko Delo, bečki Die Presse, itd; u časopisima Letopis Matice srpske, Književnost, Savremenik, Delo i mnogim drugim u kojima je objavljivao članke, eseje, kritike, putopise, feljtone, intervjue.
Nosilac je mnogih književnih nagrada: Sterijina nagrada za dramu Banović Strahinja; Sterijina nagrada za dramatizaciju Nušićeve Autobiografije, Sterijina nagrada za adaptaciju Pekićeve Korešpodencije, Nagrada Marin Držić udruženja dramskih umetnika Jugoslavije za dramu Banović Strahinja; nagradu Biblioteke `Đorđe Jovanović` za knjigu kritike Portreti, nagradu `Miloš Crnjanski` za prvu knjigu Autobiografija — o drugima; nagrada `Čalabrčak` za esej U znaku kukuruza.
Otišao je sa ovog sveta 15. decembra 1997. godine, a sahranjen je na očev rođendan u svome rodnom Irigu uz prisustvo mnogobrojnih poštovalaca, nezamenljivi Mihiz, za mnoge od nas najblistaviji um, najširi duh, koji je svojom smrću prestao da dežura sa fenjerom u pomrčini našeg vremena.
Pored književnih dela, “Pesme”, “Autobiografija o drugima”, “Komandant Sajler”, napisao je scenarije (ili bio dramaturg) za sledeće jugoslovenske / srpske filmove: “Korespodencija”, “Dorotej”, “Ranjeni orao”, “Derviš i smrt”, “Silom otac”, “Roj”, “Orlovi rano lete”, “Put oko sveta”, “Dve noći u jednom danu”, “Branko Radičević”, “Kolubarska bitka”, “Valjevska bolnica” i “Kakos u se voleli Romeo i Julija”. Jedna srednja stručna škola u Irigu, otvorena 2009. godine, danas nosi njegovo ime.
Njemu u čast osnovana je istoimena nagrada koju dodeljuje fond “B. M. Mihiz” i Srpska čitaonica iz Iriga svakog 17. oktobra, na Mihizov rođendan. Nagrada se dodeljuje od 2005. g. za dramsko stvaralaštvo i pod pokroviteljstvom je Izvršnog veća Vojvodine i Ministarstva culture Republike Srbije. Dosadašnji dobitnici te nagrade su (hronološkim redom): Milena Marković, Maja Pelević, Marija Karaklajić, Milena Bogavac, Milica Piletić, Jordan Cvetanović, Tanja Šljivar, Oliver Frljić, Milan Marković, Danica Nikolić Nikolić i Olga Dimitrijević.
Knjiga “Pesme” iz 1947. g. prvo je izdanje prve Mihizove knjige.
tags: autobiografija o drugima poezija