| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
| Grad: |
Beograd-Čukarica, Beograd-Čukarica |
Godina izdanja: 2010
ISBN: Ostalo
Oblast: Pravoslavlje
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Lepo ocuvana
C2
Zašto se moramo zvati hrišćani - Marčelo Pera
I u onoj meri u kojoj njene tekovine prihvata, ali i u onoj meri u kojoj sa sumnjivim izgledima na uspeh od nekih njenih tekovina pokušava da se distancira, zapadna civilizacija je određena svojom hrišćanskom tradicijom.
U knjizi Zašto se moramo zvati hrišćani, koju je, u prevodu Darjane Rančić Jerković, Službeni glasnik objavio 2010, Marčelo Pera, političar, senator i bivši predsednik italijanskog senata, „liberalni mislilac blizak tradicionalnom hrišćanskom načinu mišljenja“, polazi od pomenute činjenice, ukazujući kako moderni i postmoderni evropski pokušaji raskida sa sopstvenim nasleđem ne samo da su besmisleni i kontraproduktivni nego mogu da budu i krajnje štetni.
Podsećajući da su rodonačelnici liberalne misli – među kojima ističe Loka, Kanta i „oce osnivača Amerike“ – liberalizam smatrali neodvojivim od hrišćanske misli, Pera antireligijski nastrojenim liberalima spočitava nepromišljen radikalizam i plitkoumlje. U kontekstu multikulturalne i multireligijske savremene Evrope, ontološki deficit radikalnog ateizma mislilaca poniklih u okvirima hrišćanske tradicije se, ističe on, uprkos deklarativnoj sklonosti ka multietničkoj tolerantnosti, naoko paradoksalno, ispostavlja kao faktor razdora, pošto, neposredno osporavajući sopstvenu, posredno dovodi u pitanje i druge, nehrišćanske religije.
Po Marčelu Peri, bez hrišćanstva, liberalizam ostaje bez temelja, Evropa bez identiteta, a etika bez istine.
Predgovor Pape Benedikta XVI ovoj knjizi, Perinom svetonazoru daje svojevrstan blagoslov Katoličke crkve. Logično je pretpostaviti da bi i autoriteti pravoslavnog hrišćanstva, ali i predstavnici ostalih religija, za većinu njegovih stavova imali razumevanje. Sa blagonaklonošću radikalnih ateista, međutim, ovaj autor teško da može da računa.