| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 2 |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Mladenovac, Beograd-Mladenovac |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2001
Oblast: Pravoslavlje
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Balkanska Gnoza : Pešić i sinovi 2001 84 strane
odlična očuvanost
Jevanđelje mira iz svitaka Mrtvog mora nije autentičan drevni tekst pronađen među Svicima sa Mrtvog mora. To je moderna knjiga koju je objavio Edmond Bordo Sekeli, predstavljena kao prevod drevnog „Esenskog evanđelja“, ali za takav rukopis iz Kumrana nema potvrde u akademskoj nauci. Zato je korisno učiti šta knjiga govori, ali i šta je istorijski potvrđeno.
1. Osnovna ideja knjige
Knjiga predstavlja navodna učenja Isusa o miru, prirodi, zdravlju, ishrani, postu i duhovnom pročišćenju.
U središtu je ideja da čovek može postići zdravlje i unutrašnji mir tako što će ponovo uspostaviti sklad sa:
Bogom,
prirodom,
sopstvenim telom,
drugim ljudima.
Čovekov problem se ne predstavlja samo kao moralni ili religijski problem, već i kao posledica pogrešnog načina života.
2. „Esenjska“ tradicija
Sekeli knjigu povezuje sa Esenima, jevrejskom religijskom grupom iz perioda Drugog hrama.
Prema njegovoj interpretaciji, Eseni su predstavljali zajednicu koja je živela:
asketski,
jednostavno,
u skladu sa prirodom,
uz posebnu higijenu,
uz biljnu ishranu,
uz molitvu,
uz post,
uz duhovne discipline.
Ova slika Esena delimično se oslanja na stvarne istorijske izvore o njima, ali konkretna knjiga koju Székely predstavlja kao drevni tekst nije potvrđena kao esenski rukopis.
3. Veoma važna istorijska napomena
Šta jesu Svici sa Mrtvog mora?
Svici sa Mrtvog mora su zbir drevnih jevrejskih rukopisa pronađenih sredinom XX veka u pećinama kod Kumrana.
Nastali su uglavnom između približno III veka pre nove ere i I veka nove ere.
Među njima se nalaze:
biblijski tekstovi,
komentari Biblije,
pravila zajednice,
liturgijski tekstovi,
apokaliptički spisi,
drugi jevrejski religijski tekstovi.
Ali:
ne postoji poznat rukopis među Svicima sa Mrtvog mora koji odgovara Sekelijevom „Evanđelju mira“.
Zato ovu knjigu treba razlikovati od stvarnih kumranskih tekstova.
4. Isus i „Evanđelje mira“
U knjizi se Isus predstavlja kao učitelj koji govori o:
miru,
ljubavi,
prirodi,
čistoti,
zdravlju,
postu,
pravilnoj ishrani.
Posebno se naglašava da čovek ne treba da odvaja duhovni život od fizičkog života.
Telo se posmatra kao deo čovekovog duhovnog puta.
5. Mir
Mir nije samo odsustvo rata ili sukoba.
On je unutrašnje stanje čoveka.
Čovek treba da postigne sklad između:
uma + tela + duha + prirode + Boga.
Zato se „mir“ u knjizi povezuje sa:
pravilnim disanjem,
molitvom,
tišinom,
postom,
čistom hranom,
životom u prirodi.
6. Priroda
Priroda ima gotovo sakralni karakter.
Ona nije samo materijalni svet koji čovek koristi.
Ona je prostor u kojem čovek može da pronađe:
zdravlje,
energiju,
mir,
duhovnu obnovu.
Čovek je deo prirode i ne bi trebalo da živi protiv njenih zakona.
7. Ishrana
Jedna od najpoznatijih tema knjige jeste ishrana.
Sekeli snažno favorizuje:
voće,
povrće,
biljnu hranu,
prirodne namirnice.
Meso i teška hrana prikazuju se negativno.
Ishrana se ne posmatra samo kao pitanje zdravlja.
Ona ima i moralnu i duhovnu dimenziju.
Ideja je:
Ono što unosimo u telo utiče i na stanje uma i duha.
8. Post
Post ima važnu ulogu u procesu pročišćenja.
Post nije samo odricanje od hrane.
On predstavlja:
disciplinu,
samokontrolu,
čišćenje,
smirenje,
udaljavanje od telesnih navika,
duhovnu obnovu.
Telo se kroz post priprema za dublje duhovno iskustvo.
9. Čistota
„Čistota“ se u knjizi pojavljuje u više oblika:
Telesna čistota
Briga o telu i higijeni.
Čistota ishrane
Unošenje prirodne i jednostavne hrane.
Mentalna čistota
Oslobađanje od negativnih misli.
Duhovna čistota
Život u skladu sa Bogom.
Dakle:
telo + um + duh = celina
10. Disanje
Disanje zauzima posebno mesto u knjizi.
Pravilno disanje predstavlja način da čovek uspostavi kontakt sa:
prirodom,
životnom energijom,
sopstvenim telom.
To je povezano sa idejom da čovek ne živi samo od hrane nego i od životne energije koja dolazi iz prirode.
11. Molitva
Molitva nije samo izgovaranje reči.
Ona je način uspostavljanja odnosa sa:
Bogom,
prirodom,
sopstvenim unutrašnjim bićem.
Knjiga spaja molitvu sa:
tišinom,
disanjem,
koncentracijom,
prirodom.
12. Anđeli
U knjizi se pojavljuje ideja o anđelima kao silama ili aspektima božanskog reda.
Posebno se govori o:
Anđelu Zemlje,
Anđelu Vazduha,
Anđelu Vode,
Anđelu Sunca.
Ove slike predstavljaju različite načine povezivanja čoveka sa prirodom i kosmosom.
13. Sunce
Sunce ima veoma važnu simboličku ulogu.
Ono predstavlja:
život,
energiju,
svetlost,
božanski princip,
obnovu.
Knjiga naglašava blizak odnos čoveka i prirodnih elemenata.
14. Životna energija
Jedan od centralnih koncepata jeste ideja da postoji životna energija koja povezuje čoveka sa prirodom.
Ona se povezuje sa:
vazduhom,
suncem,
vodom,
hranom,
disanjem.
Čovekovo zdravlje zavisi od pravilnog odnosa prema tim izvorima.
Ovo treba shvatiti kao duhovno-ezoterijski koncept knjige, a ne kao savremenu medicinsku teoriju.
15. Zdravlje
Za Sekelija zdravlje nije samo odsustvo bolesti.
Zdrav čovek je onaj koji je u ravnoteži:
telo + um + duh + priroda.
Bolest se zato povezuje sa:
nepravilnom ishranom,
nedostatkom discipline,
udaljavanjem od prirode,
negativnim mislima,
narušavanjem unutrašnje ravnoteže.
16. Čovek kao celina
Knjiga odbacuje strogu podelu:
telo / duh
Umesto toga čovek je jedinstvena celina.
Promena jednog aspekta utiče na druge.
Na primer:
loša ishrana → telesna slabost → mentalna nestabilnost → duhovna neravnoteža
i obrnuto:
pravilna ishrana → zdravije telo → mirniji um → duhovna stabilnost
17. Odnos prema stvarnim Svicima sa Mrtvog mora
Ovo je najvažnije za ispit ako se pita poreklo knjige.
Nemoj napisati:
„Evanđelje mira je pronađeno u Kumranu.“
Tačnije je:
Sekeli je tvrdio da je delo povezano sa drevnom esenskom tradicijom i Svicima sa Mrtvog mora, ali ne postoji potvrđen drevni rukopis koji odgovara njegovom „Evanđelju mira“.
To je ključna razlika između knjige i istorijskih kumranskih izvora.
KLJUČNI POJMOVI
Evanđelje mira – naziv Sekelijeve moderne knjige predstavljene kao drevno esensko učenje.
Eseni – jevrejska religijska grupa Drugog hrama, često povezana sa kumranskom zajednicom.
Kumran – lokalitet na obali Mrtvog mora povezan sa pronalaskom drevnih jevrejskih rukopisa.
Svici sa Mrtvog mora – zbir drevnih jevrejskih rukopisa pronađenih kod Kumrana i na drugim lokacijama u Judejskoj pustinji.
Drugi hram – period jevrejske istorije od obnove Hrama do njegovog uništenja 70. godine.
Mir – unutrašnja i duhovna harmonija čoveka.
Priroda – u knjizi shvaćena kao prostor božanskog reda i izvor života.
Čistota – telesna, mentalna i duhovna uređenost.
Post – odricanje od hrane kao disciplina i oblik pročišćenja.
Molitva – način povezivanja čoveka sa Bogom i duhovnim svetom.
Disanje – praksa kojom se čovek povezuje sa prirodom i životnom energijom.
Sunce – simbol svetlosti, života i energije.
Vazduh – prirodni element i simbol životne energije.
Voda – simbol čišćenja, života i obnove.
Životna energija – ezoterijski koncept energije koja povezuje čoveka i prirodu.
Duhovno pročišćenje – oslobađanje od telesnih, mentalnih i moralnih nečistota.
Vegetarijanstvo – način ishrane koji knjiga izrazito favorizuje.
Holistički pogled – shvatanje čoveka kao jedinstva tela, uma i duha.
Asketa – osoba koja disciplinom i odricanjem nastoji da postigne duhovni cilj.
Esenstvo – skup ideja i praksi pripisanih Esenima.
Apokrifno – tekst koji nije deo prihvaćenog biblijskog kanona; termin sam po sebi ne znači da je tekst autentično drevan.
Ezoterija – učenja o skrivenim ili unutrašnjim duhovnim znanjima.
Duhovno zdravlje – stanje unutrašnje ravnoteže i sklada.
Telesno zdravlje – stanje fizičke ravnoteže i vitalnosti.
SEKELI
↓
„Evanđelje mira“
↓
Eseni / Mrtvo more
↓
PRIRODA
↓
VAZDUH + VODA + SUNCE
↓
HRANA + POST + DISANJE
↓
ČISTOTA
↓
ZDRAVLJE
↓
DUHOVNI MIR
Suština u jednoj rečenici
„Evanđelje mira“ Edmonda Bordoa Sekelija predstavlja viziju hrišćansko-esenskog života zasnovanog na miru, prirodi, čistoti, postu, biljnoj ishrani, molitvi i duhovnom zdravlju, ali njegovu tvrdnju da je reč o drevnom tekstu sačuvanom u Svicima sa Mrtvog mora treba jasno razlikovati od istorijski potvrđenih kumranskih rukopisa.