pregleda

Odluke i rešenja Sabora, Sinoda i Eparhije braničevske


Cena:
1.280 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Kraljevo,
Kraljevo
Prodavac

Macondo (3120)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 4732

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: 2012
ISBN: 978-86-87329-14-0
Autor: Domaći
Oblast: Pravoslavlje
Jezik: Srpski

Odluke i rešenja Sabora, Sinoda i Eparhije braničevske 1920-1925

Izdavač: Eparhija braničevska, Požarevac
Biblioteka Arhiva Eparhije braničevske, knjiga 5
Priredili: Zoran Ranković, Miroslav Lazić
Povez: broširan
Broj strana: 382
Pečatirana, odlično očuvana.

Arhivski izvori, štampani u petoj knjizi biblioteke „Arhiva Eparhije braničevske“, predstavljaju deo nove tematske celine koja nosi naziv Odluke i rešenja Sabora, Sinoda i Eparhije braničevske, a koja hronološki pokriva period od ujedinjenja pomesnih crkava i uzdizanja Srpske crkve na rang Patrijaršije (12. septembra / 30. avgusta 1920. godine) do početka Drugog svetskog rata 1941. godine. U pitanju je period koji predstavlja zasebnu etapu u životu Srpske crkve, kada, u značajno izmenjenim društveno-političkim okolnostima nakon Prvog svetskog rata i formiranjem nove multikonfesionalne državne tvorevine – Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca – dolazi do velikih promena u organizacionom ustrojstvu Srpske pravoslavne crkve.

Ujedinjenjem Mitropolije beogradske i ostalih pomesnih crkava u Srpsku pravoslavnu crkvu i proglašenjem Patrijaršije sa patrijarhom Dimitrijem na čelu, menja se i administrativno uređenje crkve, što se, između ostalog, ogleda i u osnivanju novih i obnovi nekadašnjih Eparhija. U sklopu ovih organizacionih promena, 1921. godine konstituisana je, odnosno obnovljena, i Eparhija braničevska sa sedištem u Požarevcu, a za njenog prvog episkopa izabran je Mitrofan Rajić, koji je na episkopskoj katedri ostao do smrti 1930. godine. Već tokom naredne, 1922. godine osnovan je i Duhovni sud Eparhije braničevske, kao centralno crkveno-administrativno eparhijsko telo.

Sagledavajući dostupne izvore sa stanovišta crkvene administracije mogu se izdvojiti dve celine. Prva obuhvata period od konstituisanja Srpske patrijaršije, kada je Požarevac još uvek bio u sastavu Arhiepiskopije beogradske i kada je zvanična prepiska vršena preko njenog Duhovnog suda, dok se druga odnosi na vreme nakon izdvajanja Eparhije braničevske i formiranja njenih crkveno-administrativnih organa. Osnivanjem Duhovnog suda Eparhije braničevske, 1922. godine, vođenje crkvene administracije prešlo je u nadležnost ovog eparhijskog tela. Međutim, i nakon tog perioda nadležni patrijaršijski organi su Duhovnom sudu Eparhije braničevske ili direktno episkopu slali određena akta sa zadatkom da ih preko okružnih protoprezvitera obnaroduju područnom sveštenstvu. U pitanju su najčešće odluke i rešenja Svetog Arhijerejskog Sabora i Sinoda Srpske pravoslavne crkve.

(K-55)

Lično preuzimanje u Kraljevu.
Troškove dostave plaća kupac.
Predmete ne šaljem u inostranstvo i ne šaljem pouzećem!!!

Predmet: 74432369
Odluke i rešenja Sabora, Sinoda i Eparhije braničevske 1920-1925

Izdavač: Eparhija braničevska, Požarevac
Biblioteka Arhiva Eparhije braničevske, knjiga 5
Priredili: Zoran Ranković, Miroslav Lazić
Povez: broširan
Broj strana: 382
Pečatirana, odlično očuvana.

Arhivski izvori, štampani u petoj knjizi biblioteke „Arhiva Eparhije braničevske“, predstavljaju deo nove tematske celine koja nosi naziv Odluke i rešenja Sabora, Sinoda i Eparhije braničevske, a koja hronološki pokriva period od ujedinjenja pomesnih crkava i uzdizanja Srpske crkve na rang Patrijaršije (12. septembra / 30. avgusta 1920. godine) do početka Drugog svetskog rata 1941. godine. U pitanju je period koji predstavlja zasebnu etapu u životu Srpske crkve, kada, u značajno izmenjenim društveno-političkim okolnostima nakon Prvog svetskog rata i formiranjem nove multikonfesionalne državne tvorevine – Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca – dolazi do velikih promena u organizacionom ustrojstvu Srpske pravoslavne crkve.

Ujedinjenjem Mitropolije beogradske i ostalih pomesnih crkava u Srpsku pravoslavnu crkvu i proglašenjem Patrijaršije sa patrijarhom Dimitrijem na čelu, menja se i administrativno uređenje crkve, što se, između ostalog, ogleda i u osnivanju novih i obnovi nekadašnjih Eparhija. U sklopu ovih organizacionih promena, 1921. godine konstituisana je, odnosno obnovljena, i Eparhija braničevska sa sedištem u Požarevcu, a za njenog prvog episkopa izabran je Mitrofan Rajić, koji je na episkopskoj katedri ostao do smrti 1930. godine. Već tokom naredne, 1922. godine osnovan je i Duhovni sud Eparhije braničevske, kao centralno crkveno-administrativno eparhijsko telo.

Sagledavajući dostupne izvore sa stanovišta crkvene administracije mogu se izdvojiti dve celine. Prva obuhvata period od konstituisanja Srpske patrijaršije, kada je Požarevac još uvek bio u sastavu Arhiepiskopije beogradske i kada je zvanična prepiska vršena preko njenog Duhovnog suda, dok se druga odnosi na vreme nakon izdvajanja Eparhije braničevske i formiranja njenih crkveno-administrativnih organa. Osnivanjem Duhovnog suda Eparhije braničevske, 1922. godine, vođenje crkvene administracije prešlo je u nadležnost ovog eparhijskog tela. Međutim, i nakon tog perioda nadležni patrijaršijski organi su Duhovnom sudu Eparhije braničevske ili direktno episkopu slali određena akta sa zadatkom da ih preko okružnih protoprezvitera obnaroduju područnom sveštenstvu. U pitanju su najčešće odluke i rešenja Svetog Arhijerejskog Sabora i Sinoda Srpske pravoslavne crkve.

(K-55)
74432369 Odluke i rešenja Sabora, Sinoda i Eparhije braničevske

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.