Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Kraljevo, Kraljevo |
Godina izdanja: 2012
ISBN: 978-86-87329-14-0
Autor: Domaći
Oblast: Pravoslavlje
Jezik: Srpski
Odluke i rešenja Sabora, Sinoda i Eparhije braničevske 1920-1925
Izdavač: Eparhija braničevska, Požarevac
Biblioteka Arhiva Eparhije braničevske, knjiga 5
Priredili: Zoran Ranković, Miroslav Lazić
Povez: broširan
Broj strana: 382
Pečatirana, odlično očuvana.
Arhivski izvori, štampani u petoj knjizi biblioteke „Arhiva Eparhije braničevske“, predstavljaju deo nove tematske celine koja nosi naziv Odluke i rešenja Sabora, Sinoda i Eparhije braničevske, a koja hronološki pokriva period od ujedinjenja pomesnih crkava i uzdizanja Srpske crkve na rang Patrijaršije (12. septembra / 30. avgusta 1920. godine) do početka Drugog svetskog rata 1941. godine. U pitanju je period koji predstavlja zasebnu etapu u životu Srpske crkve, kada, u značajno izmenjenim društveno-političkim okolnostima nakon Prvog svetskog rata i formiranjem nove multikonfesionalne državne tvorevine – Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca – dolazi do velikih promena u organizacionom ustrojstvu Srpske pravoslavne crkve.
Ujedinjenjem Mitropolije beogradske i ostalih pomesnih crkava u Srpsku pravoslavnu crkvu i proglašenjem Patrijaršije sa patrijarhom Dimitrijem na čelu, menja se i administrativno uređenje crkve, što se, između ostalog, ogleda i u osnivanju novih i obnovi nekadašnjih Eparhija. U sklopu ovih organizacionih promena, 1921. godine konstituisana je, odnosno obnovljena, i Eparhija braničevska sa sedištem u Požarevcu, a za njenog prvog episkopa izabran je Mitrofan Rajić, koji je na episkopskoj katedri ostao do smrti 1930. godine. Već tokom naredne, 1922. godine osnovan je i Duhovni sud Eparhije braničevske, kao centralno crkveno-administrativno eparhijsko telo.
Sagledavajući dostupne izvore sa stanovišta crkvene administracije mogu se izdvojiti dve celine. Prva obuhvata period od konstituisanja Srpske patrijaršije, kada je Požarevac još uvek bio u sastavu Arhiepiskopije beogradske i kada je zvanična prepiska vršena preko njenog Duhovnog suda, dok se druga odnosi na vreme nakon izdvajanja Eparhije braničevske i formiranja njenih crkveno-administrativnih organa. Osnivanjem Duhovnog suda Eparhije braničevske, 1922. godine, vođenje crkvene administracije prešlo je u nadležnost ovog eparhijskog tela. Međutim, i nakon tog perioda nadležni patrijaršijski organi su Duhovnom sudu Eparhije braničevske ili direktno episkopu slali određena akta sa zadatkom da ih preko okružnih protoprezvitera obnaroduju područnom sveštenstvu. U pitanju su najčešće odluke i rešenja Svetog Arhijerejskog Sabora i Sinoda Srpske pravoslavne crkve.
(K-55)