Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Čurug, Žabalj |
Godina izdanja: 1971.Sveti ekumenski sabor Drugog vatikanskog koncila
ISBN: ISBN: 978-953-11-1391-5
Oblast: Katolicizam
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Rimski Misal:RED ČITANJA SVAGDANJA ČITANJA II.od 1-17.veka *1916*10-2021
RIMSKI MISAL: Red čitanja. Svagdanja čitanja (II.)
Priređivači: Sveti ekumenski sabor Drugog vatikanskog koncila
izdavač: Krišćanska Sadašnjost Zagreb 1971.g, Biblioteka: Liturgijska izdanja
ISBN: 978-953-11-1391-5
Tvrd šiven povez, 452 strane, latinica,format : 24 x 17 cm, težina 840.grama
stanje: vrlo očuvana-kao nova-nema ispisivanja
RIMSKI MISAL: Red čitanja. Svagdanja čitanja (II.)
DEKRET
Red čitanja koja se ubuduće imaju upotrebljavati u misi izrađen je prema Konstituciji o svetoj liturgiji da se vjernicima pripravi bogatiji stol riječi Božje, da im se svestranije otvori biblijsko blago te da se kroz određeni broj godina mogne narodu pročitati istaknutiji dio Svetoga pisma (čl. 51). Taj je Red misnih čitanja izradio Savjet za provedbu Konstitucije o svetoj liturgiji, a odobrio ga je papa Pavao VI., apostolskom konstitucijom `Missale Romanum` od 3. travnja 1969.
Stoga Sveta kongregacija za bogoštovlje, po posebnom Prvosvećenikovu nalogu proglasu je isti taj Red čitanja te određuje da stupi na snagu I. nedjelje došašća dana 30. studenog godine 1969. Za sljedeću godinu upotrebljavat će se niz B nedjeljnih čitanja i II. niz prvih čitanja u obične dane `kroz godinu`.
U ovom se Redu označuju samo počeci pojedinih čitanja. Ostavlja se stoga brizi Biskupskih konferencija da se na narodnim jezicima prirede cijeli tekstovi. U tom neka se opslužuju pravila koja su određena Naputkom o priređivanju narodnih prijevoda, što ga je izdao Savjet za provedbu Konstitucije o svetoj liturgiji 25. siječnja 1969. Ti tekstovi neka se ili uzmu iz prijevoda Svetoga pisma koji su za pojedine krajeve već zakonito odobreni i od Svete Stolice potvrđeni ili neka se prirede novi, koje valja predložiti ovoj Svetoj kongregaciji na odobrenje.
MISAL
MISAL po zakonu Rimskoga dvora, 1483., Zagreb, Nacionalna i sveučilišna knjižnica
misal (srednjovj. lat. missale, prema crkvenolat. missa: misa), katolička liturgijska knjiga u kojoj su sabrane misne molitve, čitanja, pjevanja i rubrike. U ranome srednjem vijeku ti su misni dijelovi bili podijeljeni u različitim liturgijskim knjigama (sakramentarij, lekcionar, antifonar, gradual i dr.), sve do IX. ili X. st., kada se mjesto mnogih knjiga počela upotrebljavati samo knjiga Missale plenum ili plenarium. Misalom su se služili isprva redovnici, a od XIII. st. i ostali kler. Papa Pio V. nakon Tridentskoga koncila (1545–63) objavio je službeno izdanje Rimskoga misala (Missale Romanum, 1570; revidiran 1604. i 1634). Rimski misal upotrebljava se u cijeloj Zapadnoj crkvi, s malim iznimkama (kartuzijanski i dominikanski, te ambrozijanski i mozarapski misal). – Nakon manjih reformi Rimskoga misala (za Pija X., Benedikta XV. i Pija XII.), II. vatikanski koncil svojom konstitucijom O liturgiji 1963. započeo je veliku reformu, u kojoj su sudjelovali stručnjaci iz cijeloga svijeta. U reformiranome misalu odvojena su čitanja, kao u negdašnjim lekcionarima (nedjeljna čitanja u trogodišnjem ciklusu, svagdašnja čitanja u dvogodišnjem ciklusu, blagdanska, svetačka i druga čitanja). Obnovljeni Rimski misal odobrio je 1969. papa Pavao VI. Ubrzo su uslijedili prijevodi na narodne jezike, npr. za hrvatsko jezično područje Rimski misal, Red mise (1969), Misni obrasci (1973). Od hrvatskih starih rukopisnih latinskih misala najstariji su Missale plenarium, pisan beneventanom u XI. st. u Dalmaciji (danas u Zagrebu), misal iz XII. st. pisan karolinom (u Splitu), goticom pisani Missale Zagrabiense biskupa A. Kažotića (između 1323. i 1326) i Missale Canonicorum Traguriensium iz XIV. st. Među našim najljepšim glagoljskim rukopisima pisanima uglatim glagoljskim ustavom sačuvano je i nekoliko misala: Vatikanski misal iz 1315., Misal kneza Novaka iz 1368., Hrvojev misal i Ročki misal s početka XV. st. Prva knjiga tiskana glagoljicom bio je Misal po zakonu Rimskoga dvora (1483); slijedila su izdanja 1494. u Senju, 1528. u Mlecima, 1531. u Rijeci.