ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2011
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Bhagavad Gita – Paramhansa Yogananda; 216 str. 1500 din.
PSIHOLOŠKA INTERPRETACIJA
Ĉovjek se treba boriti teško i ĉasno do konaĉne pobjede.
Neka ne bude obeshrabren konkurencijom ili prevratima.
Treba se nastaviti boriti usprkos greškama jer predati se
znaĉi smrt. Umrijeti, još uvijek boreći se za uspjeh pruţa
zadovoljstvo ĉak i u smrti. Ako umremo boreći se, a prije
nego smo dosegli kraj kušnji, vezani smo za odluku da
uspijemo.
Ukoliko se ne borimo nismo ispunili proroĉanstvo i
posegnuli za Boţanskom snagom koja nam je dana i to
nas veţe za grijeh i tugu. Grijeh privlaĉimo stoga što
nismo ispunili proroĉanstvo, nismo primijenili naše
Boţansko nasljeĊe, snaţnu volju da uspijemo, oĉitujući
da smo stvoreni na sliku Boţju.
ELABORIRANJE PSIHOLOŠKE INTERPRETACIJE
Mentalna snaga ĉovjeka postaje snaţnija kada se
uspješno i kontinuirano bori sa kušnjama npr. sa napašću
da zaraĊuje novac na neĉastan naĉin, osjećajem da
iskušenja vladaju njegovim ţivotom. Zakon ţivota pruţa
ĉovjeku snagu da se odupre. Na taj naĉin moţe iskazati
svoju pripadnost Bogu kao njegov sin, iskazujući svoje
skrivene besmrtne snage.
Stoga psihološki, grijeh je protiviti se zakonu duhovnog
napretka priznanjem poraza, ne boreći se svim silama
protiv svih vrsta iskušenja. Odustajući od neprestane
borbe protiv vlastitih nagona postajemo robovi tih istih
nagona samim tim i ţrtve patnje.
Samo onaj koji gospodari svojim nagonima moţe biti
istinski sretan. Nasuprot, ĉovjek voĊen svojim nagonima
je veoma nesretan.
SPIRITUALNA INTERPRETACIJA
Ukoliko se ne pokušavamo izdići iznad svijesti o
ljudskom tijelu kontinuiranom borbom iskustvom
duhovne svijesti kroz meditaciju, duša privlaĉi grijeh.
Ako se Sin Boţji ili slika Boţja koja prebiva u ljudskom
tijelu ne bori protiv ograniĉenosti tijela, već se
poistovjećuje s njim, tada priziva tugu. Biti spiritualno
svjestan znaĉi oţivjeti sjećanje na Duh, a biti u svjesnosti
ljudskog tijela jest zaboraviti snagu Duha i njegov osjećaj
Sveprisutnosti.
Duša koja se poistovjećuje sa iskustvom tijela i
ograniĉenjima svijesti, odnosno duša uvjetovana
ograniĉenošću fiziĉkog tijela spoznaje: krutost,
lomljivost kostiju, strah od nezgoda,strah od ţivota i
smrti, strah od bolesti, siromaštva i neznanja, ovisnost o
iskustvima koja mora proći da uveća svoje znanje. Stoga
se svaka Duša treba neprekidno boriti sa ograniĉenjima
svijesti o tijelu kao takvom.
Meditacijom se Duša sjeća svoga doma u Sveprisutnosti,
Apsolutu, Blaţenom Duhu, meĊutim nakon kratke
meditacije duša ponovno vraća sjećanje o tegobnim
ograniĉenjima tijela. Pomoću tekuće vatre meditacije
duša se iznova sukobljava s neznanjem i ograniĉenom
sviješću tijela u cilju brisanja opojnih utjecaja kozmiĉke
iluzije i grijeha.
Grešna kozmiĉka obmana koja stvara svjesnost tijela je
temeljni uzrok podloţnosti ĉovjeka tuzi koja se javlja u
tri sloja: fiziĉkom, mentalnom i duševnom.
***
Bhagavad Gita je pronaĊena u jednoj Indo-Arijskoj
epskoj pjesmi „Mahabharati“ jednoj od najvećih
pripovijetki o junaĉkim djelima i dogaĊajima.
Mudrac Byasa napisao je Bhagavad Gitu ili „Pjesmu
Duše“ u formi dijaloga izmeĊu Kralja i Ratnika-Boţjeg
poslanika, Krishne i njegova uĉenika Aryune. Diskusija
se odvijala na poljima Kurukshetre u Indiji uoĉi bitke
koja se trebala zbiti na tom polju.
Taj sveti testament Hindusa ( Bhagavad Gita ) sastavljen
je od sedam stotina stihova koji su ukljuĉeni u Šestu
Bhisma Parvu, epa o Mahabharati od 25. Do 42. Stiha.
Bhagavat Gita je jedna od najvećih psiho-spiritualnih
rasprava na svijetu. Najveći Hindu rukopisi su ĉetiri
Vede. Suština ĉetiriju Veda je napisana i sadrţana u
Stotinu i osam Upanišada.
Šest sistema Hinduske filozofije sadrţe suštinu Veda i
Upanišada: Sankya, Yoga, Vedanta, Nimansa itd…
Bhagavad Gita je suština šest filozofija, 108
Upanišada i 4 Vede.
Ĉovjek si moţe objasniti Bhagavad Gitu kroz kontakt s
kozmiĉkom svjesnošću i intuitivnom studijom Veda,
Upanišada i šest sistema Hinduske filozofije.
Interpretacija Bhagavad Gite prima se iznutra, a na ovaj
naĉin objavljena je prvi put.
Bhagavad Gita je veoma oštroumno pisana, a mudrac
Byasa protkao ju je povijesnim i psihološkim istinama.
Stoga je Gita istinski povijesna, a ujedno psihološkim
navodima oslikava buran unutarnji ţivot ĉovjeka.
Temeljna namjera objedinjavanja povijesnih i
psiholoških istina unutar sage nalazi se u tome što je
Byasa htio skriti duboke spiritualne istine unutar tvrde
školjke povijesnih ĉinjenica. U tom sluĉaju samo istinska
mudrost moţe proniknuti u unutrašnjost školjke i pronaći
duhovnu hranu.
Školjka od povijesnih ĉinjenica posluţila je kao zaštita
dubokih unutarnjih duhovnih istina od pogleda neukih
oĉiju. Byasina namjera moţe se jasno sagledati opazimo
li da na vrlo malo mjesta spominje mjesto odvijanja
aktualnog sukoba, polje u Kurukshetri. Samo na par
mjesta kako bi potom zašao duboko u spiritualne
diskusije.