Cena: |
1.690 din
(Predmet nije aktivan)
|
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Godina izdanja: Ms
Jezik: Srpski
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
U potrazi za staklenim gradom, Željko Malnar, Borna Bebek
Željko Malnar i Borna Bebek, kao neka vrsta hrvatskog Corta Maltesea i njegova prijatelja Rasputina, putuju Turskom, Iranom, Indonezijom, Indijom, Afganistanom, Tibetom… u potrazi za mističnim tajnama, paralelnim svjetovima ali i za samim sobom. Oni se spuštaju u špilje Kapadokije, silaze u podzemni svijet mrtvih s ljudožderima na Solomonskim otocima, otkrivaju tajne posljednih pripadnika naroda Kailaša i ulaze u Stakleni grad s budističkim svećenicima na Tibetu.
Putovanje je opasno jer treba preživjeti susrete s divljim indijanskim plemenima, krijumčarima opijuma ili ponosnim pripadnicima nikad pokorenih Patana u bespućima Pakistana, treba prejedriti Azijski ocean i popeti se na Himalaju, ali oni nisu samo u potrazi za znanjem, njima je draga i avantura...
Malnarov i Bebekov «Stakleni grad» istovremeno je putopis, antropološka rasprava, utopija, komparatističko-filozofska studija, ali i tekst koji se čita u jednom dahu. Ovakvo djelo ne nastaje slučajno.
Željko Malnar (Zagreb, 12. travnja 1944. – Zagreb, 9. srpnja 2013.), jugoslavenski i hrvatski novinar, dokumentarist i putopisac. Poznat kao voditelj TV emisije Nightmare Stage na OTV-u i Z1 te kao »Predsjednik Republike Peščenice« u kolumni u tjedniku Globus.
Nakon završene gimnazije studira medicinu i eksperimentalnu zoologiju. Za vrijeme studija oduševljava se genetikom i već kao dvadesetogodišnjak organizira svoju prvu ekspediciju u jedinu prašumu Europe – Perućicu. S te ekspedicije objavljuje više zapaženih radova i taj posao ga sve više zaokuplja. Prijateljstvo s književnicima Marijanom, a posebno s Novakom Simićem, još više produbljuje njegovu znatiželju prema prirodi čovjeka i svijetu uopće. Druži se s tada mladim indolozima (dr. prof. Katičić, dr. prof. R. Iveković, dr. Ž. Matešić, dr. K. Bašić) i drugima s Filozofskog fakulteta u Zagrebu što ga na kraju odvodi u New Delhi, gdje na Indian Institute of Mass Communication studira zajedno sa studentima iz 18 zemalja Trećeg svijeta novinarstvo za nerazvijene zemlje. No, poslije diplome ostaje u Indiji još punih 10 godina.
Za to vrijeme Željko Malnar istraživački je vrlo aktivan. Ostvaruje značajne rezultate vodeći ekspedicije po cijeloj Aziji. Objavljuje mnoštvo članaka o azijskim narodima i njihovim običajima, ali stalno ostaje suradnik Zagrebačke televizije, te u programu Saše Zalepugina prikazuje mnoštvo reportaža i dokumentarnih filmova iz Indije, Pakistana, Afganistana, Irana, Turske i drugih azijskih zemalja.
U razdoblju od 1972. do 1976. godine pored ostalog, studira i indijsku filozofiju u ašramu indijskog filozofa Swami Shama, što mu omogućava da dobije još bolji uvid u indijsko društvo. U Indiji radi i za strane producente (Don Charnon, Canadian film ltd, Indian film division) te za vladu države Rajastan. Godine 1977. vodi ekspediciju za zagrebačku televiziju pod nazivom `Put na istok`, koja doživljava veliki uspjeh. Od 1982. postaje zapovjednik profesionalnih ekspedicija, te radi za američku instituciju Institute of Ecotechnic sa sjedištem u Londonu. Za američku kompaniju Tropic Ventures vodi jednu od najvećih ekspedicija svijeta pod nazivom `Around the tropic world` (1982. - 1986.) i autor je dokumentarne serije sa te ekspedicije pod radnim naslovom `Journey to other worlds`. Sudjeluje i na speleološkim ekspedicijama koje postižu svjetske rezultate prihvaćene u znanstvenom svijetu (otkriće najduže čovječje ribice).
Malnar je bio autor preko 70 dokumentarnih filmova i reportaža iz Turske, Jordana, Iraka, Irana, Afganistana, Pakistana, Indije, Šri Lanke, Maldiva, Tajlanda, Paname, Portorika, Ekvadora, Samoe, s južnoga Pacifika, Novih Hebrida (Vanuatua), Salomonovih Otoka. Dobio je mnoga priznanja u svijetu (Chicago filmski festival, Barcelona film festival...), a 1986. godine dobiva ključeve grada Forth Wortha Dallas u američkoj državi Teksas od gradolnačelnika Boba Bolana kao nagradu za zbližavanje kultura i naroda.
Godine 1986. zajedno s Bornom Bebekom izdaje knjigu `U potrazi za staklenim gradom`, koja doživljava četiri izdanja. Jedini je stranac nosilac titule Seiuli (Poglavice koji govori) polinezijske države Samoa.
Živio je i radio u Zagrebu, gdje do smrti, 9. srpnja 2013., obnaša dužnost predsjednika Republike Peščenice.
Borna Bebek rođen je 17. travnja 1948. u Zagrebu. Od rane mladosti putuje istočnim zemljama s ocem, istraživačem podzemnih voda. Nakon završenog studija filozofije i ekonomije prekida magisterij na temu ekonomije zemalja u razvoju i putuje na Istok autobusom, konjem i jahtom. Zaustavlja se u Indiji gdje dulje vrijeme boravi u ašramu u gradu Puri. Vraća se u Europu nastavlja magisterij u Heidelbergu. Upoznavši Željka Malnara, zajedno s njim putuje na Istok. Nakon što se vratio u Europu, u 28. godini doktorira na London School of Economics. Nakon položenog doktorata radi u Zagrebu kao ekonomist proučavajući odnose između zemalja Juga i Sjevera. U ekonomiji interpretira strukturalnu krizu kroz rascjep muškog i ženskog elementa, odnosno rascjep Istoka i Zapada, Sjevera i Juga.
U svojoj profesiji poznat je po brojnim radovima i knjigama The Third City, RKP, Boston, SAD, 1983.; Treći grad, Logos, Split; Poslovna etika, Smergija, Zagreb, 2000.; Integrativno vodstvo - leadership, Sinergija, Zagreb, 2005.; Projektiranje procesa i strukture organizacije, Sinergija, Zagreb, 2006. U popularnoj literaturi autor je knjige Santhana, one Man`s Road to the East, Bodlev Head, London, 1980., Santana, Matica hrvatska, Zagreb, 1980.