Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine

15 x 23 cm
str. 10

Miroslav Šutej (Duga Resa, 29. april 1936. - Krapinske Toplice, 13. maj 2005.), hrvatski slikar i grafičar.

Šutej se školovao na zagrebačkoj Školi primijenjenih umjetnosti u Zagrebu i Akademiji likovnih umjetnosti na Odsjeku grafike u klasi profesora M. Detonija, koju je završio 1961. Nakon tog bio je 2 godine na specijalki (1961. - 1963.) kod Krste Hegedušića. Osvojio je Grand-prix za slikarstvo, na 3. bijenalu mladih u Parizu 1963. Ta nagrada omogućula mu je jednogodišnji boravak u Parizu (1964. -1965.) . Od 1978. do smrti 2005. godine radi kao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Postao je član dopisni član JAZU 1990., a od 2007. redovni Šutej se uz slikarstvo bavio se scenografijom, opremanjem interijerai grafičkim dizajnom (dizajnirao je hrvatske insignije , novčanice kune i čuvene maskote kviza Kviskoteke, legendarnog Kviska, drvene figure ).

Šutej je bio umjetnik bogate mašte i izvanredna senzibiliteta, ispočetka opčinjem Op artom, kasnije se zainteresirao za kinetičku umjetnost. U tom duhu nastali su njegovi ludistički - pomični crteži (City 10, 1972) koji se sastoje od dva sloja, statičnog i dinamičnog, pomoću kojih se mogu stvarati razne kombinacije. U djelu Bombardiranja očnog živca I. iz 1962. dolazi do izražaja njegova izrazito moćna kreativnost. U ciklusu Aure (1986-88) koristi se nasljeđem Op arta i novih tendencija. Gotovo pola vijeka predstavljao se uvijek sa novim i zanimljivim radovima, pokazujući snagu svoje mašte. Njegovo iznimno stvaralačko umijeće ostavilo je vidan trag na hrvatskoj likovnoj sceni.

Šutejevi radovi nalaze se u vodećim svjetskim galerijama i muzejima kao što su londonska Galerija Tate, Muzej moderne umjetnosti u New Yorku te u zbirkama zagrebačkog i riječkog Muzeja suvremene umjetnosti.