| Cena: |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | AKS BEX City Express Pošta CC paket (Pošta) DExpress Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Stari grad, Beograd-Stari grad |
Godina izdanja: 2017
ISBN: 978-86-80268-14-9
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
NIČE I KULTURA RESANTIMANA - zbornik
Izdavač - Adresa, Novi Sad
Godina - 2017
230 strana
17 cm
Edicija - Biblioteka Adresa
ISBN - 978-86-80268-14-9
Povez - Broširan
Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlačenja
SADRŽAJ:
DRAGAN PROLE - Uvod
UGO VLAISAVLJEVIĆ - Čovekov ne-prirodni život ka ontologiji resantimana
NOVICA MILIĆ - Niče, Hajdeger i resantiman
BENJAMIN FLANDER - Niče, kažnjavanje i resantiman
DRAGAN PROLE - Resantiman i demokratija. Ničeova radosna politika
DAMIR SMILJANIĆ - Prokleti instinkt osrednjosti! Ničeov prilog negativnoj karakterologiji učenjaštva
UNA POPOVIĆ - Problem resantimana i Ničeovo mišljenje umetnosti
LAZAR ATANASKOVIĆ - Ničeov Anti-Diring
Spisak imena
Beleška o autorima
`Namera tematskog zbornika Niče i kultura resantimana nije ograničena na istorijsko-filozofska pitanja, ona se ne rukovodi željom da ponudi usko stručna saznanja o ovoj značajnoj misaonoj pojavi. Tematski naglasak zbornika usmeren je na pokušaj razumevanja mere u kojoj resantiman oblikuje kulturne i životne obrasce savremenog čoveka i time konstituiše našu stvarnost. Ničeov pojam resantimana biće tematizovan u smislu dijagnostike krize koja traje do danas.
Čovek resantimana paradoksalna je figura, pošto njegovo delanje i stvaranje ne počivaju na činjenju nego na uzdržavanju od činjenja. Uslov da se resantiman uspostavi počiva u optuživanju spoljašnjeg sveta, odnosno neke konkretne grupe, nacije, veroispovesti, za našu patnju, nevolju, za kolektivnu ili ličnu uskraćenost. Budući da manjkavosti više ne pronalazi u sebi, jer su za njih uvek krivi drugi, čovek resantimana nema potrebe da prevladava svoje nedostatke, da se obrazuje, da se bori za ostvari vanje većeg stepena humanosti. Naprotiv, Svoju vrednost on utvrđuje tako što nemilosrdno i kontinuirano žigoše sve aktere koje je prethodno poistovetio s krivcima za Svoju nesreću.
Umesto da se usmeri ka ostvarivanju vlastite sreće, resentiman radije priželjkuje nesreću svog oponenta, propast onoga što je prepoznao i obeležio kao princip ugroža vanja. Svoju dobrotu i moralnu uzvišenost on gradi na pasivnosti, uz istovremeno klevetanje hronično aktivnog, ali nužno rđavog ne-ja za sva zla vlastitog sveta. Pojam resentimana će biti ispitivan i u horizontu dvadesetovekovnih, odnosno savremenih iskustava post-konfliktnih društava.`
Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.
Fridrih Friedrich Nietzsche