pregleda

Filosofija palanke - Radomir Konstantinović


Cena:
1.495 din
Želi ovaj predmet: 2
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Beograd-Mladenovac,
Beograd-Mladenovac
Prodavac Nije trgovac

kukuruz (9749)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 41258

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1970
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Biblioteka Treći program Radio Beograda 1970 305 strana

očuvanost 4+

UMESTO UVODA: STIL, NAJVIŠE NAČELO PALANKE.
IDEAL ČISTOG SIROMAŠTVA
DUH PALANKE KAO DUH PLEMENA U AGONIJI. PALANKA, POZORIŠTE NORMATIVNOSTI
ODSUSTVO TRAGEDIJE: SENTIMENTALIZAM I SARKAZAM
PAMFLETIZAM PROTIV TRAGEDIJE
SREĆA OD NESREĆE KAO PRA-UZROK DETERMINIZM
ATEIZAM KAO NAČELO JAVNOSTI
SMRT I FILOSOFIJA PALANKE
INDIVIDUALIZAM KAO FUNKCIJA DUHA PALANKE TRAJNI INFANTILIZAM DUHA PALANKE
1. Genijalno ludilo
2. Smak sveta
3. Infantilno-romantička mitologija sjajne propasti 4. Psihologija, pozorište za,,mlađe“
REALIZAM KAO PLEMENSKO ŽRTVOVANJE OBOGOLJENOJ STVARNOSTI
BANALNOST – PRVO NAČELO NIŠTAVILA
SENZACIONALIZAM - DRUGO NAČELO NIŠTAVILA NIHILIZAM TAMNOG VILAJETA
NIHILIZAM FILOSOFIJE PALANKE I JEZIK
1. Nihilizam „totalnog“ sveta
2. Nihilizam status quo-a
3. Realistički nihilizam
4. Aristokratski nihilizam
5. Erotski nihilizam
RAZOČARANJE U ŽIVOTINJU
JESENJI NOKTURNO I „SVETSKA PAKOST` DUHA PALANKE
EGZISTENCIJA KAO BESMISLEN RAD
LENJOST KAO RAD ZATVORENOG SVETA PALANKE
NAIVNOST NE-NAIVNOG DUHA PALANKE
TRADICIONALIZAM KAO RÐAVA SAVEST NEMITOTVORNE SVESTI
POLITIČKI VAŠAR U REŽIJI DOSADE
UMESTO ZAKLJUČKA: NEMA KRAJA KRAJU

BELEŠKE
I. IDEAL ORGANSKE KULTURE
II. ĆIRIL FILOSOF
III. LES CHARMES DE L`HORREUR I DUH PALANKE
IV. OD BOGA KA RODU
V. ENTROPIJA ZEMLJE KAO ENTROPIJA KONAČNOG ODGOVORA
VI. EGZISTENCIJA KAO „ZVEZDANA GLUMA„
VII. ISKUSTVO PESNIKA NASTASIJEVIĆA
VIII. ISKRENOST U SLUŽBI MRŽNJE NA GENIJA
IX. BIOLOŠKI IRACIONALIZAM — BUDUĆNOST KULTA FORME
X. „,MRTVA DRAGA` DUHA PALANKE I PORNOGRAFIJA
XI. PESNIK VLADISLAV PETKOVIĆ-DIS
XII. DUH-NAROD PROTIV DUHA
XIII. SRPSKI NACIZAM
Zlo kao odbijanje zla protivrečja
Poetika srpskog nacizma
Srpski nacizam i jezik

Filosofija palanke Radomira Konstantinovića prvi put je objavljena 1969. godine i predstavlja jedno od najznačajnijih dela srpske filozofske i književno-teorijske misli 20. veka. Knjiga nije klasična filozofska rasprava, već široka analiza jednog mentalnog i kulturnog modela koji Konstantinović naziva „duhom palanke“.

„Palanka“ kod Konstantinovića nije prvenstveno konkretno malo mesto. Ona predstavlja simbol zatvorenog sveta, način mišljenja i sistem vrednosti koji teži potpunoj saglasnosti, tradiciji, običaju i kolektivnom identitetu. Palanački duh ne podnosi ono što odstupa od već prihvaćenog obrasca.

Osnovna karakteristika tog sveta jeste strah od individualnosti. Pojedinac koji pokušava da misli samostalno, da bude drugačiji ili da stvori nešto novo može biti doživljen kao pretnja zajednici. Zbog toga palanka zahteva prilagođavanje: čovek treba da bude ono što se od njega očekuje.

Konstantinović suprotstavlja pojedinca i kolektiv, ali i otvorenost i zatvorenost. Palanački svet želi stabilnost i sigurnost, dok individualna sloboda donosi neizvesnost. Čovek koji prihvata slobodu mora da preuzme odgovornost za sopstveni izbor, što može biti mnogo teže od prihvatanja unapred datih pravila.

Jedan od ključnih pojmova je „duh palanke“. To je težnja da se život podredi običaju i kolektivnoj normi. U takvom svetu vrednost nečega ne određuje se prema njegovoj unutrašnjoj istinitosti ili stvaralačkoj vrednosti, već prema tome da li je „naše“, poznato, tradicionalno i prihvatljivo.

Palanački duh ima snažan odnos prema tradiciji. Tradicija sama po sebi nije problem; problem nastaje kada postane zatvoren sistem koji ne dopušta preispitivanje. Tada prošlost prestaje da bude izvor iskustva i postaje autoritet kojem se sadašnjost mora pokoravati.

Sa tim je povezana i mržnja prema novom. Sve što dolazi spolja ili odstupa od postojećeg može biti označeno kao strano, neprirodno ili opasno. Zato palanka teži homogenosti i teško prihvata različitost.

Posebno mesto u knjizi zauzima odnos prema jeziku i književnosti. Konstantinović analizira način na koji se palanački duh izražava kroz književni stil, klišee, fraze i unapred prihvaćene obrasce. Jezik može postati sredstvo očuvanja kolektivnog mišljenja umesto prostor individualnog stvaranja.

Knjiga je veoma značajna za razumevanje srpskog i jugoslovenskog kulturnog prostora, ali njen pojam palanke ima šire značenje. „Palanka“ može postojati i u velikom gradu, instituciji, političkoj organizaciji ili kulturnoj sredini. Reč je o mentalitetu zatvorenosti, a ne o geografskom mestu.

Konstantinović posebnu pažnju posvećuje odnosu palanačkog duha prema nacionalizmu. Kada kolektivni identitet postane apsolutna vrednost, pojedinac se meri prema pripadnosti zajednici. Razlike između „nas“ i „njih“ tada postaju važnije od individualnosti i univerzalnih vrednosti.

Važna je i opozicija između duha palanke i duha modernosti. Modernost ovde podrazumeva otvorenost prema promeni, neizvesnosti, individualnom izboru i univerzalnom iskustvu. Međutim, autor ne nudi jednostavnu političku ili društvenu programsku alternativu; njegovo interesovanje je pre svega usmereno na duboke obrasce mišljenja i postojanja.

Stil knjige je izrazito složen, polemičan i filozofski. Konstantinović često koristi duge rečenice, paradokse, ponavljanja i pojmovne suprotnosti. Time sama forma teksta postaje deo njegovog pokušaja da se suprotstavi pojednostavljenom i dogmatskom mišljenju.

U najširem smislu, Filosofija palanke je knjiga o sukobu između slobode i konformizma, individualnosti i kolektiva, otvorenosti i zatvorenosti, stvaralaštva i ponavljanja. Njena osnovna kritika usmerena je na svaki mentalitet koji od čoveka zahteva da se odrekne sopstvene individualnosti zarad sigurnosti kolektivnog identiteta.

Ključne reči

Radomir Konstantinović
Filosofija palanke
duh palanke
palanka
palanački duh
palanački mentalitet
mentalitet
filozofija
društvena kritika
kulturna kritika
zatvorenost
otvorenost
konformizam
kolektivizam
individualizam
individualnost
pojedinac
kolektiv
zajednica
kolektivni identitet
identitet
tradicija
običaj
norma
društvena norma
društveni pritisak
uniformnost
homogenost
različitost
drugost
stranac
„naše“ i „tuđe“
nacionalizam
nacionalni identitet
patriotizam
ideologija
dogmatizam
autoritarizam
konzervativizam
strah od promene
strah od slobode
sloboda
lična odgovornost
izbor
modernost
modernizacija
stvaralaštvo
kreativnost
umetnost
književnost
jezik
književni stil
kliše
stereotip
predrasude
kulturni identitet
društveni identitet
univerzalizam
provincijalizam
provincijalni duh
zatvoreno društvo
društvena kontrola
pripadnost
konformizam i pobuna
individualna sloboda
kritičko mišljenje
samostalno mišljenje
kulturna homogenizacija
Srbija
Jugoslavija
srpska kultura
srpska filozofija
evropska kultura

Filosofija palanke Radomira Konstantinovića je filozofsko-kulturna analiza „duha palanke“, odnosno mentaliteta zatvorenosti, konformizma i kolektivne homogenosti. „Palanka“ nije samo malo mesto, već simbol načina mišljenja koji pojedinca podređuje tradiciji, običaju i kolektivnom identitetu. Konstantinović istražuje strah od različitosti, individualnosti i slobode, kao i sklonost ka nacionalizmu, stereotipima i odbacivanju svega što je „strano“. Knjiga suprotstavlja zatvorenost i otvorenost, kolektivizam i individualnost, ponavljanje i stvaralaštvo, predstavljajući snažnu kritiku svakog društvenog obrasca koji guši slobodno i samostalno mišljenje.

Cene su konačne!

Stepen očuvanosti je subjektivna procena i ne mora da odražava činjenično stanje!

Ne šaljem u inostranstvo!

Ne šaljem na Kosovo (tj. Pošta ne prima pošiljke za Kosovo).

Predmet: 85075071
Biblioteka Treći program Radio Beograda 1970 305 strana

očuvanost 4+

UMESTO UVODA: STIL, NAJVIŠE NAČELO PALANKE.
IDEAL ČISTOG SIROMAŠTVA
DUH PALANKE KAO DUH PLEMENA U AGONIJI. PALANKA, POZORIŠTE NORMATIVNOSTI
ODSUSTVO TRAGEDIJE: SENTIMENTALIZAM I SARKAZAM
PAMFLETIZAM PROTIV TRAGEDIJE
SREĆA OD NESREĆE KAO PRA-UZROK DETERMINIZM
ATEIZAM KAO NAČELO JAVNOSTI
SMRT I FILOSOFIJA PALANKE
INDIVIDUALIZAM KAO FUNKCIJA DUHA PALANKE TRAJNI INFANTILIZAM DUHA PALANKE
1. Genijalno ludilo
2. Smak sveta
3. Infantilno-romantička mitologija sjajne propasti 4. Psihologija, pozorište za,,mlađe“
REALIZAM KAO PLEMENSKO ŽRTVOVANJE OBOGOLJENOJ STVARNOSTI
BANALNOST – PRVO NAČELO NIŠTAVILA
SENZACIONALIZAM - DRUGO NAČELO NIŠTAVILA NIHILIZAM TAMNOG VILAJETA
NIHILIZAM FILOSOFIJE PALANKE I JEZIK
1. Nihilizam „totalnog“ sveta
2. Nihilizam status quo-a
3. Realistički nihilizam
4. Aristokratski nihilizam
5. Erotski nihilizam
RAZOČARANJE U ŽIVOTINJU
JESENJI NOKTURNO I „SVETSKA PAKOST` DUHA PALANKE
EGZISTENCIJA KAO BESMISLEN RAD
LENJOST KAO RAD ZATVORENOG SVETA PALANKE
NAIVNOST NE-NAIVNOG DUHA PALANKE
TRADICIONALIZAM KAO RÐAVA SAVEST NEMITOTVORNE SVESTI
POLITIČKI VAŠAR U REŽIJI DOSADE
UMESTO ZAKLJUČKA: NEMA KRAJA KRAJU

BELEŠKE
I. IDEAL ORGANSKE KULTURE
II. ĆIRIL FILOSOF
III. LES CHARMES DE L`HORREUR I DUH PALANKE
IV. OD BOGA KA RODU
V. ENTROPIJA ZEMLJE KAO ENTROPIJA KONAČNOG ODGOVORA
VI. EGZISTENCIJA KAO „ZVEZDANA GLUMA„
VII. ISKUSTVO PESNIKA NASTASIJEVIĆA
VIII. ISKRENOST U SLUŽBI MRŽNJE NA GENIJA
IX. BIOLOŠKI IRACIONALIZAM — BUDUĆNOST KULTA FORME
X. „,MRTVA DRAGA` DUHA PALANKE I PORNOGRAFIJA
XI. PESNIK VLADISLAV PETKOVIĆ-DIS
XII. DUH-NAROD PROTIV DUHA
XIII. SRPSKI NACIZAM
Zlo kao odbijanje zla protivrečja
Poetika srpskog nacizma
Srpski nacizam i jezik

Filosofija palanke Radomira Konstantinovića prvi put je objavljena 1969. godine i predstavlja jedno od najznačajnijih dela srpske filozofske i književno-teorijske misli 20. veka. Knjiga nije klasična filozofska rasprava, već široka analiza jednog mentalnog i kulturnog modela koji Konstantinović naziva „duhom palanke“.

„Palanka“ kod Konstantinovića nije prvenstveno konkretno malo mesto. Ona predstavlja simbol zatvorenog sveta, način mišljenja i sistem vrednosti koji teži potpunoj saglasnosti, tradiciji, običaju i kolektivnom identitetu. Palanački duh ne podnosi ono što odstupa od već prihvaćenog obrasca.

Osnovna karakteristika tog sveta jeste strah od individualnosti. Pojedinac koji pokušava da misli samostalno, da bude drugačiji ili da stvori nešto novo može biti doživljen kao pretnja zajednici. Zbog toga palanka zahteva prilagođavanje: čovek treba da bude ono što se od njega očekuje.

Konstantinović suprotstavlja pojedinca i kolektiv, ali i otvorenost i zatvorenost. Palanački svet želi stabilnost i sigurnost, dok individualna sloboda donosi neizvesnost. Čovek koji prihvata slobodu mora da preuzme odgovornost za sopstveni izbor, što može biti mnogo teže od prihvatanja unapred datih pravila.

Jedan od ključnih pojmova je „duh palanke“. To je težnja da se život podredi običaju i kolektivnoj normi. U takvom svetu vrednost nečega ne određuje se prema njegovoj unutrašnjoj istinitosti ili stvaralačkoj vrednosti, već prema tome da li je „naše“, poznato, tradicionalno i prihvatljivo.

Palanački duh ima snažan odnos prema tradiciji. Tradicija sama po sebi nije problem; problem nastaje kada postane zatvoren sistem koji ne dopušta preispitivanje. Tada prošlost prestaje da bude izvor iskustva i postaje autoritet kojem se sadašnjost mora pokoravati.

Sa tim je povezana i mržnja prema novom. Sve što dolazi spolja ili odstupa od postojećeg može biti označeno kao strano, neprirodno ili opasno. Zato palanka teži homogenosti i teško prihvata različitost.

Posebno mesto u knjizi zauzima odnos prema jeziku i književnosti. Konstantinović analizira način na koji se palanački duh izražava kroz književni stil, klišee, fraze i unapred prihvaćene obrasce. Jezik može postati sredstvo očuvanja kolektivnog mišljenja umesto prostor individualnog stvaranja.

Knjiga je veoma značajna za razumevanje srpskog i jugoslovenskog kulturnog prostora, ali njen pojam palanke ima šire značenje. „Palanka“ može postojati i u velikom gradu, instituciji, političkoj organizaciji ili kulturnoj sredini. Reč je o mentalitetu zatvorenosti, a ne o geografskom mestu.

Konstantinović posebnu pažnju posvećuje odnosu palanačkog duha prema nacionalizmu. Kada kolektivni identitet postane apsolutna vrednost, pojedinac se meri prema pripadnosti zajednici. Razlike između „nas“ i „njih“ tada postaju važnije od individualnosti i univerzalnih vrednosti.

Važna je i opozicija između duha palanke i duha modernosti. Modernost ovde podrazumeva otvorenost prema promeni, neizvesnosti, individualnom izboru i univerzalnom iskustvu. Međutim, autor ne nudi jednostavnu političku ili društvenu programsku alternativu; njegovo interesovanje je pre svega usmereno na duboke obrasce mišljenja i postojanja.

Stil knjige je izrazito složen, polemičan i filozofski. Konstantinović često koristi duge rečenice, paradokse, ponavljanja i pojmovne suprotnosti. Time sama forma teksta postaje deo njegovog pokušaja da se suprotstavi pojednostavljenom i dogmatskom mišljenju.

U najširem smislu, Filosofija palanke je knjiga o sukobu između slobode i konformizma, individualnosti i kolektiva, otvorenosti i zatvorenosti, stvaralaštva i ponavljanja. Njena osnovna kritika usmerena je na svaki mentalitet koji od čoveka zahteva da se odrekne sopstvene individualnosti zarad sigurnosti kolektivnog identiteta.

Ključne reči

Radomir Konstantinović
Filosofija palanke
duh palanke
palanka
palanački duh
palanački mentalitet
mentalitet
filozofija
društvena kritika
kulturna kritika
zatvorenost
otvorenost
konformizam
kolektivizam
individualizam
individualnost
pojedinac
kolektiv
zajednica
kolektivni identitet
identitet
tradicija
običaj
norma
društvena norma
društveni pritisak
uniformnost
homogenost
različitost
drugost
stranac
„naše“ i „tuđe“
nacionalizam
nacionalni identitet
patriotizam
ideologija
dogmatizam
autoritarizam
konzervativizam
strah od promene
strah od slobode
sloboda
lična odgovornost
izbor
modernost
modernizacija
stvaralaštvo
kreativnost
umetnost
književnost
jezik
književni stil
kliše
stereotip
predrasude
kulturni identitet
društveni identitet
univerzalizam
provincijalizam
provincijalni duh
zatvoreno društvo
društvena kontrola
pripadnost
konformizam i pobuna
individualna sloboda
kritičko mišljenje
samostalno mišljenje
kulturna homogenizacija
Srbija
Jugoslavija
srpska kultura
srpska filozofija
evropska kultura

Filosofija palanke Radomira Konstantinovića je filozofsko-kulturna analiza „duha palanke“, odnosno mentaliteta zatvorenosti, konformizma i kolektivne homogenosti. „Palanka“ nije samo malo mesto, već simbol načina mišljenja koji pojedinca podređuje tradiciji, običaju i kolektivnom identitetu. Konstantinović istražuje strah od različitosti, individualnosti i slobode, kao i sklonost ka nacionalizmu, stereotipima i odbacivanju svega što je „strano“. Knjiga suprotstavlja zatvorenost i otvorenost, kolektivizam i individualnost, ponavljanje i stvaralaštvo, predstavljajući snažnu kritiku svakog društvenog obrasca koji guši slobodno i samostalno mišljenje.
85075071 Filosofija palanke - Radomir Konstantinović

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.