| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 1 |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 2021
ISBN: 978-86-89901-79-5
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Autor - osoba Jünger, Ernst, 1895-1998 = Jinger, Ernst, 1895-1998
Naslov Odmetnik / Ernst Jinger ; preveo sa nemačkog Života Filipović
Jedinstveni naslov ǂDer ǂWaldgang. srpski jezik
Vrsta građe esej
Ciljna grupa odrasli, opšte (lepa književnost)
Jezik srpski
Godina 2021
Izdavanje i proizvodnja Beograd : B. Kukić ; Čačak : Gradac K, 2021 (Sopot : Slava)
Fizički opis 77 str. : ilustr. ; 23 cm
Drugi autori - osoba Filipović, Života, 1937-2008 (prevodilac)
Cetinić, Frano, 1947-2006 (autor dodatnog teksta)
Zbirka ǂBiblioteka ǂAlef ; ǂknj. ǂ20
(broš.)
Napomene Prevod dela: Der Waldgang / Ernst Jünger
Tiraž 200
Str. 7-8: Predgovor / Frano Cetinić.
Der Waldgang („Odmetnik“) esej je Ernsta Jingera prvi put objavljen 1951. godine i jedno je od njegovih najznačajnijih posleratnih filozofsko-političkih dela. Naslov se doslovno može prevesti kao „Odlazak u šumu“, ali „šuma“ kod Jingera nije prvenstveno geografski prostor, već metafora unutrašnje slobode, samostalnosti i otpora pritisku kolektiva, države i masovnog društva.
U središtu eseja nalazi se figura Waldgängera – pojedinca koji odbija da se potpuno potčini sistemu i zadržava pravo na sopstveni sud, savest i odluku. Jinger razmatra položaj čoveka u modernoj državi, naročito u uslovima totalitarizma, političkog pritiska, propagande, tehnološke kontrole i straha. Waldgänger nije nužno revolucionar niti politički aktivista u klasičnom smislu; njegova snaga počiva pre svega na unutrašnjoj nezavisnosti i spremnosti da očuva slobodu čak i kada je društvena većina više ne brani.
Esej je nastao neposredno posle iskustva nacizma i Drugog svetskog rata, ali Jinger temu postavlja šire, kao pitanje odnosa pojedinca prema svakoj vlasti koja zahteva bezuslovno prilagođavanje. „Odmetnik“ tako postaje simbol duhovnog povlačenja iz prostora prinude i ponovnog uspostavljanja lične suverenosti. Knjiga je snažno uticala na kasnije rasprave o individualnom otporu, građanskoj neposlušnosti i odnosu slobode i moderne tehnološke civilizacije.
Ernst Jünger (1895–1998) bio je nemački pisac, esejista, filozofski mislilac i jedan od najznačajnijih nemačkih autora XX veka. Rođen je u Hajdelbergu, a kao veoma mlad kratko se pridružio Legiji stranaca. Tokom Prvog svetskog rata služio je kao nemački oficir na Zapadnom frontu i bio više puta ranjavan. Ratno iskustvo pretočio je u knjigu In Stahlgewittern („U čeličnim olujama“, 1920), koja mu je donela književnu slavu. Tokom dvadesetih i tridesetih godina pisao je eseje o ratu, tehnici, nacionalizmu i modernom društvu, među kojima se posebno izdvajaju Der Arbeiter i političko-filozofski spisi iz tog perioda. Iako je bio radikalni kritičar Vajmarske republike, odbio je neposrednu saradnju sa nacističkim režimom i držao se podalje od nacističkih institucija. Za vreme Drugog svetskog rata služio je kao oficir u okupiranom Parizu, a iskustva iz tog perioda zabeležio je u dnevnicima. Posle rata sve više se okretao filozofskim, metafizičkim i književnim temama, razmatrajući odnos pojedinca, tehnike, istorije i slobode. Među njegovim važnim delima su Auf den Marmorklippen, Der Waldgang, Gläserne Bienen, Eumeswil i obimni dnevnici. Jünger je tokom života prošao put od ratnog i nacionalno-revolucionarnog autora do izrazito individualističkog mislioca, a njegova kasna dela obeležavaju teme lične suverenosti, otpora masovnom društvu, tehnološke civilizacije i duhovne autonomije. Doživeo je 102 godine i ostao jedna od najuticajnijih, ali i najkontroverznijih figura nemačke književnosti XX veka.
MG P78 (N)