| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: 150
Godina izdanja: 150
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Branislav Petronijević - Spiritizam
Narodna biblioteka Srbije / Dečje novine, 1988
98 str.
tvrdi povez
Fototipsko izdanje | Biblioteka Živa prošlost
I.FENOMENOLOGIJA SPIRITIZMA: a)O Medijumu b)Pojave fizikalne c)Fenomeni materijalizacije i transfiguracije d)Dejstva na daljinu i intelektualni sadržaj saopštenja II.HIPOTEZA DUHOVA, Pogovor Milorad Lj. Milenković: Filosofski spiritizam
Pojave takozvanog spiritizma, okultizma, mađije, misticizma, magnetizma, medijumizma, animizma, telepatije, somnambulizma itd. Poznate su još od prastarih vremena čovečanstva, i u svima vremenima i kod svih naroda one se javljaju na isti način, što bi svakojako bilo čudnovato, da su one proste izmišljotine i da nemaju nikakve realne podloge. Često puta vremena najveće prosvećenosti baš su i vremena najveće praznoverice i najvećeg verovanja u ove mistične pojave.
Branislav Petronijević (Sovljak kod Uba, 25. mart/6. april 1875 — Beograd, 4. mart 1954) bio je srpski filozof, akademik.
Unuk protojereja Petronija Jeremića, po kome je prezime Petronijević dobio njegov otac, bogoslov, koji nije bio sveštenik. Branislav Petronijević je završio Valjevsku gimnaziju u Valjevu. U svojoj 19. godini života odlazi u Beč na studije medicine, ne toliko zbog tog studija koliko zbog mogućnosti da se posveti studijama filozofije.
Doktorski rad uspešno je odbranio 1898. godine. Iste godine postavljen je za učitelja jezika u Trećoj beogradskoj gimnaziji, gde istovremeno predaje i filozofsku propedevtiku. Krajem te godine postavljen je za docenta Velike škole, a već naredne, 1899. godine, postaje vanredni profesor.
Godine 1903. postavljen je za redovnog profesora Velike škole, a kada je ova prerasla u Univerzitet opet postaje vanredni profesor, da bi 1919. godine bio izabran za redovnog profesora. Godine 1921. Petronijević postaje redovan član Srpske kraljevske akademije.
Proglašen je za najvažniju ličnost valjevskog kraja svih vremena. Uneo je 52 novine u naučni svet. Bista Branislava Petronijevića.