| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 3 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: 149
Godina izdanja: 149
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
`Efeške priče` (starogrč. Ἐφεσιακά / Ephesiaka) antički je ljubavni roman grčkog pisca Ksenofonta Efeškog, nastao najvjerovatnije krajem 2. ili početkom 3. vijeka nove ere. Ovo djelo predstavlja jedan od tek pet sačuvanih starogrčkih ljubavnih romana u cjelosti i ključan je izvor za proučavanje rane evropske narativne proze.Na našim prostorima, knjiga je objavljena 1980. godine u izdanju `Sveučilišne naklade Liber` (Zagreb) unutar cijenjene edicije Biblioteka Latina et Graeca (knjiga br. 4/26). Vrhunski prevod sa starogrčkog jezika, predgovor i stručne komentare uradio je poznati hrvatski klasični filolog i akademik Darko Novaković.
Ksenofont iz Efeza (Efeški) (grčki Ξενοφῶν ὁ Ἐφέσιος, Ksenophn ho Ephésios), grčki romanopisac (Efez, II. st.). O njegovu životu nema podataka. Autor je jednoga od pet cjelovitih antičkih ljubavnih romana Efeške priče o zgodama Antije i Abrokoma (Τὰ κατὰ Ἀνϑίαν καὶ Ἁβροκόμην Ἐφεσιακά – Tà katà Anthían kaì Abrokómēn Ephesiaká; skraćeno Ἐφεσιακά – Ephesiaká). Sačuvan je u pet knjiga, ali navod iz Sude o opsegu od deset knjiga potaknuo je filologe da u nedosljednostima, manjkavostima u opisu i katkad nejasnoj motivaciji likova prepoznaju znakove mogućega kraćenja izvornoga teksta; suprotno tomu, česte rekapitulacije događaja – u kojima sveznajući pripovjedač sažimlje zbivanja u Egiptu, Maloj Aziji, na egejskim otocima, Siciliji i u južnoj Italiji – upućuju na to da takvih zahvata u tekstu nije bilo. Osnovna pripovjedna linija prati mladi par koji se razdvaja i ponovno sastaje nakon mnogih nedaća i sudbinskih preokreta, a kritika Ksenofontov roman ocjenjuje kao jednostavniji od ljubavnih romana kojima su autori Hariton, Ahilej Tatije, Heliodor iz Emese i Longo. U romanu su prisutni monolozi, kao i pisma, koja svjedoče o tada popularnom žanru epistolografije. Na hrvatski ga je preveo Darko Novaković (1980), zajedno s kasnijim anonimnim romanom na latinskome Pripovijest o Apoloniju, kralju tirskome (→ historia apollonii, regis tyri), zapleta i motiva sličnih Ksenofontovu djelu.