| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 2 |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Mladenovac, Beograd-Mladenovac |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1974
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Nolit 1974 279 strana
odlična očuvanost
Knjiga Struktura naučnih revolucija Tomasa S. Kuna predstavlja jedno od najuticajnijih dela filozofije i istorije nauke XX veka. Kun preispituje tradicionalno shvatanje naučnog razvoja kao postepenog, linearnog gomilanja činjenica i znanja. Umesto toga, pokazuje da se nauka razvija kroz periode stabilnog istraživanja, koje povremeno prekidaju duboke promene osnovnih teorijskih i metodoloških pretpostavki.
Centralni pojam knjige jeste paradigma – skup teorija, metoda, pravila, vrednosti i primera rešavanja problema koje prihvata određena naučna zajednica. U periodu „normalne nauke“ istraživači rade unutar postojeće paradigme i rešavaju probleme koje ona definiše. Vremenom se, međutim, pojavljuju anomalije, odnosno pojave i rezultati koje postojeća paradigma ne može uspešno da objasni.
Nagomilavanje značajnih anomalija može dovesti do krize, tokom koje se dovode u pitanje dotadašnje teorije i otvara prostor za konkurentske načine tumačenja. Naučna revolucija nastaje kada nova paradigma uspe da zameni prethodnu i ponudi drugačiji okvir za razumevanje problema. Kun ovaj proces ne predstavlja samo kao racionalno dodavanje novih činjenica, već kao duboku promenu načina na koji naučna zajednica vidi i tumači svet.
Posebno je značajan pojam nesamerljivosti paradigmi: različite paradigme mogu koristiti različite pojmove, kriterijume i načine postavljanja problema, zbog čega se njihovo poređenje ne može uvek svesti na jednostavno utvrđivanje koja je teorija „bliža istini“. Time Kun naglašava istorijsku i društvenu dimenziju naučnog rada i ulogu naučnih zajednica u prihvatanju novih teorijskih okvira.
Knjiga je izvršila snažan uticaj na filozofiju nauke, epistemologiju, istoriju nauke i društvene nauke. Kunov model naučnih revolucija promenio je način razmišljanja o naučnom napretku i otvorio rasprave o odnosu između činjenica, teorija, metoda, jezika i naučne zajednice.
Ključne reči: filozofija nauke; istorija nauke; paradigma; normalna nauka; naučna revolucija; anomalija; kriza; promena paradigme; nesamerljivost; naučni napredak; teorija; naučna zajednica; epistemologija; metodologija; racionalnost; naučno znanje.