| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: 146
Godina izdanja: 146
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
„Šta je budizam“ (¿Qué es el budismo?) je filozofsko-esejistička knjiga čuvenog argentinskog pisca Horhea Luisa Borhesa i Alisije Jurado, objavljena 1976. godine. Knjiga predstavlja sistematičan, ali duboko ličan i poetičan uvod u budističku misao, istoriju i mitologiju, napisan prepoznatljivim Borhesovim stilom koji briše granice između religije, filozofije i književnosti.Na našim prostorima knjiga je postala izuzetno popularna u prevodu Silvije Monros Stojaković.
Legendarni i istorijski Buda: Borhes pravi razliku između istorijske ličnosti (Siddhartha Gautama) i mitova koji su se vekovima pleli oko njegovog rođenja, prosvetljenja i čuda.Preduslovi i kosmologija: Analiziraju se koreni budizma u starijoj indijskoj tradiciji, pojam karme, seoba duša (samsara), kao i kompleksna budistička vizija univerzuma sačinjena od bezbrojnih svetova i ciklusa vremena.Budistička učenja i filozofija: Autor objašnjava Četiri plemenite istine i koncept nirvane. Posebnu pažnju posvećuje ideji da „ja“ (ego) ne postoji. Borhes povlači paralelu između budizma i zapadnih filozofa poput Dejvida Hjuma i Artura Šopenhauera, ističući da ne postoji stalni subjekt, već samo niz mentalnih stanja. Kako slikovito objašnjava: umesto „ja mislim“, ispravnije je reći „misli se“, baš kao što kažemo „pada kiša“.Širenje i škole: Knjiga pokriva podelu na Hinajanu (Mala kola) i Mahajanu (Velika kola), kao i specifične forme poput Zen budizma u Japanu i lamaizma na Tibetu.
Za razliku od suvoparnih akademskih udžbenika, Borhes uspeva da budističke paradokse i koncepte (poput iluzornosti sveta) približi zapadnom čitaocu. Budizam je snažno uticao na Borhesov celokupni književni opus, posebno na njegove motive lavirinta, ogledala, večnog povratka i sna u pričama kao što su „Kružne ruševine“.