| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1998
Jezik: Srpski
Autor: Strani
61639) PRISTOJNO DRUŠTVO , Avišaj Margalit , Radio B92 Beograd 1998 , Avišaj Margalit svoju socijalnu filozofiju gradi na sledećim temeljima: pristojno društvo, ili civilizovano društvo, jeste ono čije ustanove ne ponižavaju ljude koji se nalaze pod njegovom vlašću i čiji građani ne ponižavaju jedni druge. Politička filozofija hitno treba da pronađe način koji će nam omogućiti da zajedno živimo bez ponižavanja i dostojanstveno. Filozofsku pažnju danas uglavnom privlači ideal pravednog društva koje je zasnovano na ravnoteži između slobode i jednakosti. Ideal pravednog društva je uzvišen, ali teško ostvarljiv. Pristojno društvo je ideal koji može da se ostvari čak i za života naše dece. Prvo bi trebalo da se rešimo svireposti, kako se zalaže Džudit Sklar, a onda ponižavanja.Hitnije je potrebno da se ostvari pristojno nego pravedno društvo. Margalit počinje konkretno sa tačke na kojoj se nalazimo i od svih oblika ponižavanja koji nas dovode do besa i koja život u ovom svetu čine tako teškim. On na konkretan način diskutuje u duhu Džudit Sklar i Isaije Berlina. To je socijalna filozofija koja se opire svim onim pratećim etiketama koje potkrepljuju moralnu lenjost i koja nas podstiče da prevaziđemo ponašanje kojim se etiketiraju druga ljudska bića. Margalit ne može da se obeleži ni kao liberal, niti kao konzervativac. Ako je etiketa ipak potrebna, onda je najprikladniji humani socijalizam Džordža Orvela, što nije ni nalik socijalizmu „Životinjske farme“ sa svim njegovim ugnjetavanjem. Kako biti pristojan i kako izgraditi pristojno društvo, pomalja se iz Margalitove analize korozivnog funkcionisanja ponižavanja u svim njegovim oblicima. Ovo je duboko promišljena i, mnogo više, duboko osetljiva knjiga koja izvire iz Margalitovog iskustva sa granica sukoba između Istočnoevropljana i Zapadnjaka, između Palestinaca i Izraelaca.Avišaj Margalit je profesor filozofije na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu i sa Moše Halbertalom koautor „Idolatrije“ (Harvard). Često piše za New York Review of Books.mek povez, format 13,5 x 20,5 cm , latinica, 248 strana,