| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 1976
ISBN: 434
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Autor: Boris Majer
Izdavač: Izdavački centar ,,Komunist", Beograd
Godina: 1976
Obim: 185 str.
Sadržaj knjige je prikazan u opisu.
Knjiga „Strukturalizam” slovenačkog filozofa i akademika Borisa Majera predstavlja jedno od ključnih domaćih teorijskih dela iz druge polovine 20. veka koje se sistematski bavi analizom i kritikom strukturalističkog pravca.
Knjiga je prvobitno objavljena u Ljubljani 1971. godine pod naslovom „Strukturalizem: (poskus filozofske kritike)”.
Majer u knjizi pruža jasan, ali i kritički pregled strukturalizma, analizirajući njegov uticaj na različite naučne i humanističke discipline. Knjiga je podeljena na sledeća ključna poglavlja:
- Uvod: Teorijsko pozicioniranje strukturalizma u evropskoj misli.
- Semiologija i semantika: Proučavanje znakova, jezika i značenja (oslanjajući se na tradiciju Ferdinanda de Sosira).
- Književna teorija i estetika: Primena strukturalističkih modela na analizu teksta i umetnosti.
- Antropologija: Analiza strukturalne antropologije, pre svega kroz rad Kloda Levi-Strosa.
- Čovek – struktura – istorija: Ključni filozofski deo u kojem autor razmatra odnos između marksističkog poimanja istorije i ljudske prakse sa jedne strane, i strukturalističkog antimetafizičkog i antihumanističkog modela sa druge strane.
Knjiga je služila kao teorijski katalizator za tadašnju mladu generaciju jugoslovenskih i slovenačkih intelektualaca. Posebno je zanimljivo da je filozof Slavoj Žižek svoj magistarski rad iz 1975. godine koncipirao kao implicitnu kritiku upravo ove Majerove interpretacije strukturalizma. Majer je nakon toga uvažio deo Žižekovih kritika i uneo izmene u kasnija slovenačka izdanja knjige.
Boris Majer (1919–2010) bio je istaknuti slovenački i jugoslovenski filozof, marksistički teoretičar, profesor i akademik. Tokom druge polovine 20. veka predstavljao je jednu od ključnih figura u institucionalnom i teorijskom razvoju slovenačke filozofije.
Rođen je 15. februara 1919. godine u mestu Col kod Vipave. Diplomirao je slovenački jezik i književnost (slavistiku) na Univerzitetu u Ljubljani 1941. godine, neposredno pred izbijanje rata. Tokom Drugog svetskog rata aktivno je učestvovao u pokretu otpora (Osvobodilna fronta). Italijanske okupacione snage su ga internirale u logor Gonars. Nakon puštanja, 1944. godine odlazi u partizane. Za ratne zasluge odlikovan je Medaljom za hrabrost.
Odmah nakon rata preuzima ulogu urednika i direktora izdavačke kuće Cankarjeva založba u Ljubljani, gde se fokusirao na izdavanje marksističke i filozofske literature, a i sam je prevodio dela Lenjina i Marksa. Doktorirao je filozofiju 1968. godine. Postao je profesor na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, gde je godinama predavao i uticao na generacije studenata. Izabran je za dopisnog člana Slovenske akademije znanosti i umjetnosti (SAZU) 1975. godine, a za redovnog člana 1981. godine.
Majer se prvenstveno bavio analizom savremenih pravaca zapadnoevropske građanske misli kroz prizmu marksizma. Njegov fokus obuhvatao je neokantovstvo, logički pozitivizam, egzistencijalizam, fenomenologiju i, naravno, strukturalizam. Pored knjige „Strukturalizam”, njegova najznačajnija dela su „Između nauke i metafizike” (Med znanostjo in metafiziko, 1968) i „Marxovo poimanje ljudske prakse”. Kao uticajni partijski intelektualac, bio je uključen i u politički život, te je od 1986. do 1988. godine obavljao funkciju člana Predsedništva SR Slovenije. Preminuo je u Ljubljani 14. aprila 2010. godine.
Iako je pisao sa pozicija ortodoksnijeg marksizma, Majer je bio izuzetno eruditan i otvoren za dijalog, što pokazuje i primer sa Slavojem Žižekom, gde je uvažio kritike mlađeg kolege i revidirao sopstvene teorijske postavke.
SADRŽAJ
UVOD - 5
Struktura - 15
Sinhronija i dijahronija - 20
SEMIOLOGIJA - 29
Jezik kao sistem znakova - 30
Znak i stvarnost - 34
Problem komunikacije - 37
Strukturalistička teorija signifikacije - 41
Jezičke strukture - 45
SEMANTIKA - 50
Reč i značenje - 52
Semantičke strukture - 59
KNJIŽEVNA TEORIJA I ESTETIKA - 66
Ruski formalisti - 68
Češki strukturalizam - 73
Francuski strukturalizam - 79
Genetički stnukturalizam L. Goldmanna - 81
Tel Quel - 92
Gramatologija - 96
Savremeni sovjetski strukturalizam - 99
ANTROPOLOGIJA - 110
Divlja misao - 111
Kantijanstvo bez transcendentalnog subjekta - 113
Totemizam - 118
Priroda - kultura - 121
ČOVEK - STRUKTURA - ISTORIJA - 127
Claude Lévi-Strauss - 129
Jacques Lacan - 134
Louis Althusser - 136
Michel Foucault - 155
Jacques Derrida - 161
Zaključak - 165
Bibliografija - 169
Registar imena
Predmetni registar - 181