| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 1 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Mladenovac, Beograd-Mladenovac |
Godina izdanja: 1987
ISBN: 86-7331-029-6
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Književna zajednica Novog Sada 1987 381 strana
očuvanost 4, potpis na predlistu
Samopoznanje je autobiografsko-filozofsko delo ruskog filozofa Nikolaj Aleksandrovič Berdjajev, objavljeno posthumno 1949. godine. U njemu Berdjajev ne piše klasičnu autobiografiju, već kroz sopstveni život razmatra razvoj svojih filozofskih ideja, duhovnih iskustava i odnosa prema istoriji, religiji, slobodi i stvaralaštvu.
Centralna ideja knjige jeste da je samopoznanje put ka razumevanju čoveka i njegove duhovne prirode. Berdjajev smatra da čovek nije određen samo društvom ili prirodom, već je prvenstveno slobodno i stvaralačko biće. Sloboda prethodi svim spoljašnjim zakonima i predstavlja osnov ljudskog dostojanstva.
Strukturalni pregled
1. Autobiografija kao filozofsko svedočenje
Lični život kao polazište filozofije.
Samopoznanje nije puko prisećanje, već razumevanje sopstvene duhovne sudbine.
Život i misao su nerazdvojni.
2. Sloboda kao temelj ljudskog bića
Sloboda prethodi svakom spoljašnjem autoritetu.
Čovek nije potpuno određen prirodom, državom ili društvom.
Sloboda omogućava moralni izbor i stvaralaštvo.
3. Ličnost i individualnost
Ličnost je najveća vrednost.
Čovek postaje ličnost kroz duhovni razvoj.
Ličnost se ne može svesti na društvenu ulogu ili kolektivni identitet.
4. Stvaralaštvo
Stvaralaštvo je osnovni izraz ljudske slobode.
Ono nije ograničeno na umetnost, već obuhvata svaki čin kojim čovek stvara nešto novo.
Kroz stvaralaštvo čovek učestvuje u Božjem delu stvaranja.
5. Religija i duhovnost
Hrišćanstvo je put unutrašnje slobode, a ne spoljašnje prisile.
Vera je lični susret sa Bogom.
Kritikuje formalizam i institucionalizam u religiji.
6. Kritika totalitarizma i kolektivizma
Protivi se svakom sistemu koji potiskuje slobodu pojedinca.
Kritikuje i komunizam i fašizam zbog potčinjavanja ličnosti kolektivu.
Država ne sme biti iznad čoveka.
7. Istorija i sudbina
Istorija nije samo niz spoljašnjih događaja.
Svaki čovek ima ličnu duhovnu istoriju.
Sudbina se ostvaruje kroz slobodne izbore.
Ključni pojmovi
Samopoznanje
Sloboda
Ličnost
Individualnost
Stvaralaštvo
Duhovnost
Vera
Bog
Egzistencija
Dostojanstvo
Moralna odgovornost
Autentičnost
Unutrašnja sloboda
Sudbina
Istorija
Kreativnost
Istina
Savest
Zlo
Dobro
Otuđenje
Totalitarizam
Kolektivizam
Humanizam
Egzistencijalna filozofija
Glavne teze dela
Čovek je pre svega slobodno i duhovno biće.
Samopoznanje vodi ka razumevanju sopstvene egzistencije.
Ličnost je važnija od kolektiva i društvenih institucija.
Stvaralaštvo je najviši izraz ljudske slobode.
Vera je unutrašnje iskustvo, a ne samo prihvatanje spoljašnjih pravila.
Svaki oblik totalitarizma ugrožava ljudsko dostojanstvo.
Istinska filozofija proizlazi iz ličnog iskustva i duhovne potrage.
Smisao života ostvaruje se kroz slobodu, odgovornost i stvaralaštvo.