| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 1 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: 103
Godina izdanja: 103
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Knjiga `Politika poslušnosti: Rasprava o dobrovoljnom ropstvu` (originalni francuski naslov: Discours de la servitude volontaire) kultni je političko-filozofski esej koji je francuski pisac i sudija Etjen de la Boesi (Étienne de La Boétie) napisao sredinom 16. veka (tradicionalno se uzima 1550. godina, kada je autor imao svega 18 ili 19 godina). Delo predstavlja jedan od najranijih, najradikalnijih i najvažnijih tekstova u istoriji svetske političke misli koji se bavi analizom tiranije i poreklom diktatorske moći.
La Boesi u ovoj kratkoj, ali izuzetno ubojitoj raspravi postavlja jedno fundamentalno pitanje: Zašto milioni ljudi svakodnevno trpe tiraniju jednog jedinog čoveka, kada bi ga se mogli rešiti u bilo kom trenutku? Njegovi zaključci preokrenuli su dotadašnje poimanje politike:Ropstvo je stvar izbora: Autor ruši mit o tome da se tirani na vlasti održavaju isključivo golom vojnom silom. Glavna teza knjige jeste da narod sam sebe ugnjetava, jer dobrovoljno predaje svoju slobodu vladaru. Tirani nemaju nikakvu moć osim one koju im njihovi sopstveni podanici svesno ili nesvesno ustupe.Moć navike: La Boesi objašnjava da se ljudi rađaju slobodni, ali kroz vaspitanje i društvenu tradiciju brzo stiču naviku poslušnosti. Generacije koje odrastaju u ropstvu počinju da ga posmatraju kao prirodno stanje stvari i zaboravljaju šta sloboda uopšte znači.Aparat korupcije (Mreža podređenih): Tirani održavaju moć stvaranjem piramidalne mreže saučesnika. Vladar oko sebe okuplja nekoliko stotina vernih podanika i deli im privilegije; tih nekoliko stotina kontroliše nekoliko hiljada, a ovi upravljaju milionima. Svi u tom lancu trpe tiraniju onog iznad sebe u zamenu za mrvice moći i mogućnost da ugnjetavaju one ispod sebe.Metoda nenasilnog otpora: Autor ne poziva na krvave revolucije, atentate ili zavere. On nudi revolucionarno jednostavan lek: `Odlučite da više ne služite i već ste slobodni`. Tirana ne treba rušiti silom – dovoljno je samo da mu celo društvo uskrati poslušnost i podršku, i njegova vlast će se srušiti sama od sebe, poput kolosa kome je izmaknut oslonac.
Iako je napisan u 16. veku, esej je bio toliko subverzivan da je u Francuskoj dugo kružio isključivo kao tajni, ilegalni rukopis, a zvanično je štampan tek nakon autorove smrti zahvaljujući njegovom najboljem prijatelju, slavnom esejisti Mišelu de Montenju.Knjiga je izvršila ogroman istorijski uticaj na formiranje ideja o modernoj demokratiji, anarhizmu i građanskoj neposlušnosti. Direktno je inspirisala mislioce i borce za slobodu širom sveta, među kojima su bili Lav Tolstoj, Mahatma Gandi (Gandi) i njegova doktrina nenasilnog otpora, kao i brojni učesnici Francuske revolucije.