| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Voždovac, Beograd-Voždovac |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1970
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Knjige su dobro očuvane.Spoljni omot prvog del bio malo zacepljen(uspešno zalepljen-kao na slici).
,,Hegelova „Estetika” (ili Predavanja o estetici) jedno je od najznačajnijih dela u istoriji filozofije umetnosti. Iako Hegel za života nije objavio ovu knjigu, nju je nakon njegove smrti priredio njegov učenik Hajnrih Gustav Hoto na osnovu Hegelovih beležaka i zapisa studenata.
Delo je tradicionalno podeljeno u tri toma (dela), koji prate sistematičan razvoj umetnosti kao oblika apsolutnog duha.
Tom 1: Ideja umetnički lepog ili Ideal
Prvi tom postavlja teorijske osnove i definiše predmet estetike.
Filozofija umetnosti: Hegel naglašava da je estetika zapravo „filozofija lepe umetnosti”. On isključuje lepotu prirode jer je smatra nesavršenom; samo je umetnička lepota proizvod duha.
Umetnost kao istina: Lepo je definisano kao „čulni privid ideje”. Umetnost ima zadatak da istinu (ideju) prikaže u čulnom obliku.
Pojam Ideala: Ideal predstavlja jedinstvo pojma (sadržaja) i njegovog konkretnog oblika (realnosti).
Tom 2: Razvoj Ideala u posebne forme umetnosti
Drugi tom analizira istorijski razvoj umetnosti kroz tri osnovne forme, zasnovane na odnosu između sadržaja (duha) i oblika (materije):
Simbolička forma (Istok): Duh se još uvek bori sa materijom. Oblik dominira nad sadržajem, koji je neodređen (npr. egipatska arhitektura, piramide, sfinge).
Klasična forma (Grčka): Postignuta je savršena ravnoteža između duha i tela. Ljudska figura u skulpturi postaje idealno prožimanje unutrašnjeg značenja i spoljašnjeg lika.
Romantična forma (Hrišćanski svet): Duh prevazilazi čulni oblik i vraća se u unutrašnjost. Sadržaj ponovo postaje važniji od spoljašnjosti, što vodi ka „kraju umetnosti” u smislu njene najviše spoznajne funkcije.
Tom 3: Sistem pojedinih umetnosti
Treći tom se bavi konkretnim umetničkim disciplinama i njihovom hijerarhijom:
Arhitektura: Simbolička umetnost koja oblikuje spoljašnji prostor za duh.
Skulptura: Klasična umetnost koja duh otelovljuje u čvrstoj materiji.
Subjektivne (romantične) umetnosti:
Slikarstvo: Smanjuje trodimenzionalnost na ravan, fokusirajući se na svetlost i boju.
Muzika: Potpuno napušta prostornost; umetnost čistog unutrašnjeg osećaja u vremenu.
Poezija (Književnost): Najviša umetnost jer koristi reči (duh) kao medij, čime se približava religiji i filozofiji."