| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 1 |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Mladenovac, Beograd-Mladenovac |
Godina izdanja: 1987
ISBN: 86-19-01483-8
Jezik: Srpski
Autor: Strani
priredio Zvonimir Šikić
Nolit 1987 315 strana
odlična očuvanost
Zbornik okuplja ključne tekstove iz Filozofije matematike 20. veka. Fokus je na tri centralna problema:
zasnivanje matematike
ontološki status matematičkih objekata
razvoj matematičke logike
I. Zasnivanje matematike
Ova celina razmatra različite filozofske programe koji pokušavaju da objasne na čemu počiva matematika.
Rudolf Carnap – logičizam
Matematika se svodi na logiku
Matematičke istine su analitičke (tačne po definiciji)
Cilj: pokazati da su brojevi i strukture logički konstrukti
Arend Heyting – intuicionizam
Matematika je proizvod ljudskog uma
Odbacuje klasičnu logiku (npr. zakon isključenja trećeg)
Istina = konstruktivno dokazivo
John von Neumann – formalizam
Matematika kao sistem formalnih simbola i pravila
Nije bitno značenje, već doslednost sistema
Fokus na aksiomatskim strukturama
Imre Lakatos – kritika zasnivanja
Kritikuje ideju konačnog temelja matematike
„Beskonačni regres“: svako zasnivanje traži novo opravdanje
Matematika kao proces razvoja kroz greške i korekcije
II. Postojanje matematičkih predmeta
Ova celina se bavi pitanjem: da li matematički objekti zaista „postoje“?
W. V. O. Quine – ontološka obavezanost
„Biti znači biti vrednost promenljive“
Ako teorija koristi brojeve → obavezujemo se na njihovo postojanje
Naturalistički pristup
R. L. Goodstein – postojanje u matematici
Matematičko postojanje zavisi od sistema i definicija
Fokus na unutrašnjoj koherenciji matematike
Kurt Gödel – realizam (platonizam)
Matematički objekti postoje nezavisno od nas
Problem kontinuuma kao primer dubokog ontološkog pitanja
Intuicija igra važnu ulogu u matematici
III. Matematička logika
Ova celina obrađuje tehničke i filozofske aspekte logike kao temelja matematike.
Evert Willem Beth
Odnos semantike (značenja) i sintakse (pravila)
Istinitost vs. dokazivost
Dag Prawitz
Teorija dokaza
Struktura matematičkog dokazivanja
Kako dokaz daje značenje logičkim pojmovima
Stephen Cole Kleene
Izračunljivost i odlučivost
Granice algoritama
Veza sa Gödelove teoreme nepotpunosti
Georg Kreisel
Odnos formalne i neformalne matematike
„Strogost“ u matematičkom dokazivanju
Potpunost sistema
Zaključni pregled (ključne ideje zbornika)
Ne postoji jedinstveno zasnivanje matematike
Matematički objekti mogu se tumačiti:
kao logički konstrukti
kao mentalne tvorevine
kao formalni simboli
kao realno postojeći entiteti
Matematička logika otkriva granice formalnih sistema
Matematika nije statična – razvija se kroz teorijske sukobe
Novija filozofija matematike predstavlja ključni pregled savremenih rasprava o prirodi matematike. Zbornik pokazuje da matematika nije samo tehnička disciplina, već duboko filozofsko polje u kojem se prepliću logika, ontologija i epistemologija.