| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 8 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1970
Jezik: Srpski
Autor: Strani
42616) ESTETIKA I – III , Georg Vilhelm Fridrih Hegel, Kultura Beograd 1970 , preveo Nikola Popović , predgovor napisao Dragan Jeremić ,
Estetika (ili Predavanja o estetici) Georga Vilhelma Fridriha Hegela predstavlja jedno od najobimnijih i najuticajnijih dela u istoriji filozofije umetnosti. Hegel estetiku definiše kao filozofiju umetnosti, čiji je predmet `carstvo lepog`, ali isključivo umetnički lepog, jer je ono za njega superiornije od lepote u prirodi.
Hegelova predavanja su sistematično podeljena u tri glavna dela:
Ideja umetnički lepog ili Ideal: Razmatranje opšte prirode umetnosti kao načina na koji se apsolutni duh ispoljava u čulnom obliku.
Razvoj ideala u posebne oblike:
Istorijski razvoj umetnosti kroz tri stadijuma:
Simbolička umetnost (npr. egipatska): Ideja još uvek traži adekvatan oblik, preovladava materija nad duhom.
Klasična umetnost (antička Grčka): Savršena ravnoteža između forme i sadržaja (duha i materije).
Romantična umetnost (hrišćanstvo i modernost): Duh prevazilazi čulni oblik, povlačeći se u unutrašnjost.
Sistem pojedinih umetnosti: Analiza konkretnih umetničkih formi prema njihovoj materijalnosti: arhitektura, skulptura, slikarstvo, muzika i poezija (koju Hegel smatra najvišom umetnošću zbog njene duhovnosti)
Ključne teze:
Kraj umetnosti: Jedna od Hegelovih najpoznatijih i najkontroverznijih teza. On tvrdi da u modernom svetu umetnost više ne pruža najviše zadovoljenje duhovnih potreba kao nekada; tu ulogu preuzimaju religija i, konačno, filozofija.
Umetnost kao čulno pojavljivanje Ideje: Lepota je za Hegela „čulni sjaj ideje“ (das sinnliche Scheinen der Idee), gde se istina objavljuje u obliku koji je dostupan čulima.
Istoričnost lepote: Za razliku od prethodnika, Hegel insistira da se shvatanje lepote ne može razumeti van njenog istorijskog konteksta.
tri toma, tvrd povez, format 15,5 x 22 cm,zaštitni omoti sa manjim zacepljenjima, knjige čiste i očuvane , ,ćirilica, 300 + 312 + 719 strana ,