pregleda

ROZARIO ASUNTO - TEORIJA O LEPOM U SREDNJEM VEKU


Cena:
990 din
Želi ovaj predmet: 5
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: AKS
BEX
City Express
Pošta
CC paket (Pošta)
DExpress
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Beograd-Stari grad,
Beograd-Stari grad
Prodavac Nije trgovac

DjepetoPinokijevCale (6988)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 13471

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1975
Jezik: Srpski
Autor: Strani

ROZARIO ASUNTO

TEORIJA O LEPOM U SREDNJEM VEKU

Prevod - Gligorije Ernjaković, Ljiljana Crepajac

Izdavač - Srpska književna zadruga, Beograd

Godina - 1975

256 strana

21 cm

Edicija - Književna misao

Povez - Broširan

Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlačenja


SADRŽAJ:
Predgovor
Predgovor izdanju na srpskohrvatskom jeziku

1. TEORIJSKI DEO
1. Moderni pojam estetike i srednjovekovne teorije o lepom i o umetnosti
Može li se govoriti o srednjovekovnoj estetici?
Metaforička upotreba termina estetika
Kategorije stvaranja i suđenja u srednjovekovnoj `estetici“

2. Srednjovekovni i moderni pojam umetnosti
Artes liberales i artes mechanicae
Srednjovekovna filozofija umetnosti kao epistemologija ili tehnologija
Umetničko delo u srednjovekovnim učenjima
Moderni subjektivizam i srednjovekovni objektivizam
Umetničko delo kao metafora
Svrhovitost umetničkog dela
Uspon ka nevidljivom
Moderni ekvivalent srednjovekovnog pojma umetnosti

3. Lepota umetnosti prema srednjovekovnoj teoriji
Atributivni karakter lepog
Oblik, funkcija i materija
Alegorizam
Lepota kao moralna pouka
Metafizička svrha
Kvalitet umetničkog dela

4. Kontemplabilnost i univerzalna lepota
Objektivnost lepog
Pojam kontemplabilnosti
Kontemplabilnost opšteg
Lepota kao savršenstvo
Umetnost kao priroda i priroda kao umetnost

5. Preimućstvo opažanja - nerazlikovanje umetnosti
Istovetnost lepog sa istinitim i dobrim
Lepota i korisnost
Lepota i metaforika stvari
Umetnost i filozofija
Opažanje kao savršeno saznanje
Objektivnost značenja
Umetnost kao apsolutno znanje

6. Opažanje opšteg - teorijski karakter umetnosti
Umetničko delo kao stvar
Obrada materije
Lepota materije
Lepota slike
Ljudski lik i apstraktno prikazivanje
Arhitektura
Lepota svetlosti

7. Definicije lepog po sebi
Formalne i materijalne definicije
Srednjovekovna estetika i moderne poetike
Metafizika lepog
Filozofija, umetnost i opšta svest
Prelazak na istoriju srednjovekovne estetike

II. ISTORIJSKI DEO
1. Anonimnost umetničkog stvaranja i pojam lepog po sebi - od seobe naroda do karolinške `renesanse`
Klasicizam i antiklasicizam
Inkunabule srednjovekovne estetike
Natpersonalnost umetnosti

2. Estetičke ideje karolinške `renesanse“ i Johana Skota
Karolinški klasicizam
Preuzimanje `Corpus-a Areopagiticum-a“ na Zapadu

3. Shvatanja o lepom u otonskom vremenu i u periodu reforme manastira u desetom veku
Uticaj Pseudo-Dionisija
Klinijevski red i otonsko carstvo

4. Pojam lepog u epohi romanike
Uticaj Pseudo-Dionisija - Romaničke bazilike
Teorija i alegorija muzike
Razvoj srednjovekovnog platonizma

5. Gotička intervencija hrišćanskog platonizma
Šartr, Sen-Viktor i Klervo kao središta estetičkog mišljenja
Metafizika svetlosti i broja
Boja kao lepota po sebi; broj, materija
Dematerijalizacija materije

6. Lepota i umetnost kod Tome Akvinskog i Bonaventure
Claritas, perfectio, proportio i racionalni klasicizam Tome Akvinskog
Estetika Bonaventure i metafizika svetlosti
Približavanje i razlike u učenjima Tome i Bonaventure

7. Poetika Dantea i firentinskog `trečenta“
De vulgari eloquentia i Convivio kao estetičke teorije
Počeci subjektivističkog određivanja umetnički lepog u Firenci
Slikarstvo kao slobodna veština

8. Ideje poznog srednjeg veka o lepom i o umetnosti
Shvatanja u Italiji i severno od Alpa
Estetika nominalizma
Ideje o lepom kod Dionisija Kartuzijanca
Srednjovekovna estetika i kriza moderne estetike

III. ILUSTRATIVNI TEKSTOVI
Augustin
Pseudo-Dionisije Areopagita
Boecije
Virgilije Maron Gramatičar
Irsko pesništvo iz Hisperica famina
Venancije Fortunat
Isidor iz Sevilje
Beda Venerabilis
Alkuin
Raban Maur
Valafrid Strabon
Johan Skot Erigena
Gvido iz Areca
Otlon od Sv. Emerama
Opat Sižer od Sen-Denija
Žilber iz Poatjea
Gijom iz Konša
Bernar od Klervoa
Himna `Slatko sećanje na Hrista`
Hugo od Sen-Viktora
Ričard od Sen-Viktora
Gotfrid od Sen-Viktora
Bernar Silvestar
Matej iz Vandoma
Gundisalin
Adelar iz Bata
Absalom iz Springirsbaha
Alan iz Lila
Golfred od Vinsofa
Gijom iz Overnja
Vensan iz Bovea
Robert Grostest
Aleksandar iz Helsa
Vitelon
Albert Veliki
Ulrih iz Štrasburga
Toma Akvinski
Majstor Ekhart
Bonaventura
Dante Aligijeri
Dionisije Kartuzijanac

Spisak imena


Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.

Rosario Assunto Die Theorie des Schönen im Mittelalter

Lično preuzimanje je moguće na 2 načina:

1. Svakog dana, bilo kad, na mojoj adresi sa Limunda/Kupinda.

2. Svakog radnog dana posle 15h na Zelenom vencu ili Trgu republike.

Šaljem u inostranstvo, primam uplate preko servisa kao što su Pay Pal, RIA, Western Union (otvoren sam i za druge mogućnosti, javite se pre kupovine i dogovorićemo se).

Kao način slanja stavio sam samo Poštu i Postexpress jer sam s njima najviše sarađivao i vrlo sam zadovoljan, ali na Vaš zahtev mogu da šaljem i drugim službama.

Besplatna dostava na knjigama koje su obeležene tako se odnosi samo na slanje preporučenom tiskovinom.

Predmet: 83123185
ROZARIO ASUNTO

TEORIJA O LEPOM U SREDNJEM VEKU

Prevod - Gligorije Ernjaković, Ljiljana Crepajac

Izdavač - Srpska književna zadruga, Beograd

Godina - 1975

256 strana

21 cm

Edicija - Književna misao

Povez - Broširan

Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlačenja


SADRŽAJ:
Predgovor
Predgovor izdanju na srpskohrvatskom jeziku

1. TEORIJSKI DEO
1. Moderni pojam estetike i srednjovekovne teorije o lepom i o umetnosti
Može li se govoriti o srednjovekovnoj estetici?
Metaforička upotreba termina estetika
Kategorije stvaranja i suđenja u srednjovekovnoj `estetici“

2. Srednjovekovni i moderni pojam umetnosti
Artes liberales i artes mechanicae
Srednjovekovna filozofija umetnosti kao epistemologija ili tehnologija
Umetničko delo u srednjovekovnim učenjima
Moderni subjektivizam i srednjovekovni objektivizam
Umetničko delo kao metafora
Svrhovitost umetničkog dela
Uspon ka nevidljivom
Moderni ekvivalent srednjovekovnog pojma umetnosti

3. Lepota umetnosti prema srednjovekovnoj teoriji
Atributivni karakter lepog
Oblik, funkcija i materija
Alegorizam
Lepota kao moralna pouka
Metafizička svrha
Kvalitet umetničkog dela

4. Kontemplabilnost i univerzalna lepota
Objektivnost lepog
Pojam kontemplabilnosti
Kontemplabilnost opšteg
Lepota kao savršenstvo
Umetnost kao priroda i priroda kao umetnost

5. Preimućstvo opažanja - nerazlikovanje umetnosti
Istovetnost lepog sa istinitim i dobrim
Lepota i korisnost
Lepota i metaforika stvari
Umetnost i filozofija
Opažanje kao savršeno saznanje
Objektivnost značenja
Umetnost kao apsolutno znanje

6. Opažanje opšteg - teorijski karakter umetnosti
Umetničko delo kao stvar
Obrada materije
Lepota materije
Lepota slike
Ljudski lik i apstraktno prikazivanje
Arhitektura
Lepota svetlosti

7. Definicije lepog po sebi
Formalne i materijalne definicije
Srednjovekovna estetika i moderne poetike
Metafizika lepog
Filozofija, umetnost i opšta svest
Prelazak na istoriju srednjovekovne estetike

II. ISTORIJSKI DEO
1. Anonimnost umetničkog stvaranja i pojam lepog po sebi - od seobe naroda do karolinške `renesanse`
Klasicizam i antiklasicizam
Inkunabule srednjovekovne estetike
Natpersonalnost umetnosti

2. Estetičke ideje karolinške `renesanse“ i Johana Skota
Karolinški klasicizam
Preuzimanje `Corpus-a Areopagiticum-a“ na Zapadu

3. Shvatanja o lepom u otonskom vremenu i u periodu reforme manastira u desetom veku
Uticaj Pseudo-Dionisija
Klinijevski red i otonsko carstvo

4. Pojam lepog u epohi romanike
Uticaj Pseudo-Dionisija - Romaničke bazilike
Teorija i alegorija muzike
Razvoj srednjovekovnog platonizma

5. Gotička intervencija hrišćanskog platonizma
Šartr, Sen-Viktor i Klervo kao središta estetičkog mišljenja
Metafizika svetlosti i broja
Boja kao lepota po sebi; broj, materija
Dematerijalizacija materije

6. Lepota i umetnost kod Tome Akvinskog i Bonaventure
Claritas, perfectio, proportio i racionalni klasicizam Tome Akvinskog
Estetika Bonaventure i metafizika svetlosti
Približavanje i razlike u učenjima Tome i Bonaventure

7. Poetika Dantea i firentinskog `trečenta“
De vulgari eloquentia i Convivio kao estetičke teorije
Počeci subjektivističkog određivanja umetnički lepog u Firenci
Slikarstvo kao slobodna veština

8. Ideje poznog srednjeg veka o lepom i o umetnosti
Shvatanja u Italiji i severno od Alpa
Estetika nominalizma
Ideje o lepom kod Dionisija Kartuzijanca
Srednjovekovna estetika i kriza moderne estetike

III. ILUSTRATIVNI TEKSTOVI
Augustin
Pseudo-Dionisije Areopagita
Boecije
Virgilije Maron Gramatičar
Irsko pesništvo iz Hisperica famina
Venancije Fortunat
Isidor iz Sevilje
Beda Venerabilis
Alkuin
Raban Maur
Valafrid Strabon
Johan Skot Erigena
Gvido iz Areca
Otlon od Sv. Emerama
Opat Sižer od Sen-Denija
Žilber iz Poatjea
Gijom iz Konša
Bernar od Klervoa
Himna `Slatko sećanje na Hrista`
Hugo od Sen-Viktora
Ričard od Sen-Viktora
Gotfrid od Sen-Viktora
Bernar Silvestar
Matej iz Vandoma
Gundisalin
Adelar iz Bata
Absalom iz Springirsbaha
Alan iz Lila
Golfred od Vinsofa
Gijom iz Overnja
Vensan iz Bovea
Robert Grostest
Aleksandar iz Helsa
Vitelon
Albert Veliki
Ulrih iz Štrasburga
Toma Akvinski
Majstor Ekhart
Bonaventura
Dante Aligijeri
Dionisije Kartuzijanac

Spisak imena


Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.

Rosario Assunto Die Theorie des Schönen im Mittelalter
83123185 ROZARIO ASUNTO - TEORIJA O LEPOM U SREDNJEM VEKU

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.