ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2013.
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Banjaluka 2013. Mek povez sa klapnama, ćirilica, 120 strana.
Knjiga je odlično očuvana.
R22


Loski je baš u djelu Sloboda volje na produbljen i argumentovan način promišljao svagda živi i žarišni problem slobode, koji je uznemiravao filozofsku misao od samih njenih početaka. A upravo u naše vrijeme s razlogom je uznemirava može biti više nego ikada. Svjestan te činjenice, Loski će u ovoj svojoj knjizi na krajnje lucidan način raspraviti značenje samog pojma slobode i ispitati njenu primjenjivost i domete. Sem toga, pružiće sažet ali vrlo argumentovan presjek glavnih tipova filozofskih učenja o slobodi, njihove zasnovanosti i dometa, kao što su determinizam, indeterminizam, supranaturalizam, fatalizam i sl. Argumentovano ukazujući na greške, slabosti i jednostranosti ovakvih teorija, razviće svoju vlastitu originalnu teoriju slobode. Tu teoriju on će nazvati konkretnim ideal-realizmom, razlikujući je od srodnih teorija apstraktnog ideal-realizma. Ona nam pruža teze o postojanju idealnog i apsolutnog bitka, o postojanju supstancijalnih činilaca kao potencijalnih ili stvarnih ličnosti, koje imaju nadvremeni i natprostorni karakter i nosilac su, činilac i uzrok realnih događanja. U svijetu pojmljenom kao organska cjelina, supstancijalni činioci se međusobno razlikuju i stoje u hijerarhijskom poretku, zavisno od toga koji su više a koji manje razvijeni. Oblikujući tako u knjizi svojevrsnu ontologiju bića i postojanja, teoriju ličnosti i ljudskog dostojanstva, Loski će postaviti osnove jedne filozofske antropologije i etičko-aksiološke filozofije koja na jedinstven način osvjetljava sam poredak svijeta i smisao ljudskog bitisanja u njemu. Tako nam knjiga Sloboda volje, kao originalna filozofija slobode N. O. Loskog, poručuje da je sloboda uslov ljudskog dostojanstva i dostojanstva svijeta kao Božje tvorevine, i da ličnosti shvaćene kao supstancijalni činioci sudjeluju u ostvarivanju apsolutnih vrijednosti. Time ona dragocjenim svjetlom ozračuje cjelokupnu misao o čovjeku i svijetu.