| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 1 |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Mladenovac, Beograd-Mladenovac |
Godina izdanja: 2021
ISBN: 978-86-6036-087-0
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Kontrast izdavaštvo 2021 359 strana
odlična očuvanost
U knjizi *Pobunjeni čovek* Albert Kami razmatra pojam pobune kao temeljni ljudski odgovor na nepravdu i apsurd postojanja. Pobuna nastaje u trenutku kada čovek kaže „ne” poniženju, ali tim činom istovremeno potvrđuje vrednost ljudskog dostojanstva. Kami razlikuje metafizičku pobunu, usmerenu protiv sudbine, Boga i smrti, od istorijske pobune koja se pretvara u političku revoluciju. Posebno kritikuje ideologije koje u ime buduće pravde opravdavaju nasilje i žrtvovanje pojedinca. Prema Kamiju, revolucije često završavaju totalitarizmom jer brišu moralne granice. On odbacuje stav da cilj opravdava sredstvo i insistira na odgovornosti za svaki čin nasilja. Pobunjeni čovek, za razliku od revolucionara, poštuje život i ne prihvata apsolutne istine. Kami naglašava značaj mere i granica u svakoj pobuni. Prava pobuna vodi ka solidarnosti među ljudima, a ne ka dominaciji. Na taj način pobuna postaje etički čin očuvanja ljudskosti u svetu apsurda.
STRUKTURALNI PRIKAZ DELA
1. Uvod – pojam pobune
Kami polazi od pitanja: šta znači pobuniti se?
Pobuna nastaje kada čovek kaže „ne” nepravdi, ali time istovremeno potvrđuje „da” ljudskom dostojanstvu
Pobuna je odgovor na apsurd, ali ne vodi u rezignaciju
2. Metafizička pobuna
Pobuna protiv:
Boga
sudbine
smrti
apsurda postojanja
Primeri: mitske i književne figure (npr. Prometej)
Opasnost: kada pobuna preraste u potpuno poricanje svih vrednosti
3. Istorijska pobuna
Pobuna prelazi iz lične u kolektivnu i političku sferu
Analiza revolucija (Francuska revolucija, marksizam)
Kritika ideologija koje:
opravdavaju nasilje u ime budućnosti
žrtvuju pojedinca za „više ciljeve”
4. Pobuna i nasilje
Ključno pitanje: da li se nasilje može opravdati?
Kami odbacuje ideju da cilj opravdava sredstvo
Revolucije često završavaju totalitarizmom
5. Pobunjeni čovek nasuprot revolucionaru
Pobunjeni čovek:
brani granice
poštuje život
solidariše se s drugima
Revolucionar:
ukida granice
opravdava nasilje
nameće apsolutnu istinu
6. Mera i solidarnost
Kami zagovara princip mere
Pobuna mora imati granice kako ne bi postala zločin
Prava pobuna vodi ka solidarnosti među ljudima
7. Zaključak
Pobuna nije destrukcija, već etički čin
Čovek se buni da bi sačuvao ljudskost
Kami odbacuje:
nihilizam
totalitarne ideologije
Delo ima snažan egzistencijalni, moralni i politički karakter