| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 1 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Voždovac, Beograd-Voždovac |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1971
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Knjiga je dobro očuvana.Spoljni omot okrzana malo po ivicama i bio zacepljen na tri mesta(zalepljen kao na slici).
BIGZ,Beograd,1971,591 strana.
,,`Zakoni` (grč. Nomoi) su poslednje i najduže Platonovo delo, monumentalna rasprava koja predstavlja krunu njegove političke filozofije. Za razliku od `Države`, gde Platon izlaže viziju idealne, utopijske države kojom upravljaju filozofi-kraljevi, u `Zakonima` nudi praktičniji, realističniji nacrt `druge najbolje` države koja funkcioniše na temelju detaljnog, kodifikovanog sistema zakona.
Ključne teme i ideje:
Vladavina prava (The Rule of Law): Centralna ideja je da nijedna osoba, čak ni vladar, nije izuzeta od zakona. Država ima šansu za spasenje samo tamo gde su zakoni iznad vladara.
Mešoviti režim: Platon predlaže ustav koji kombinuje elemente monarhije (mudrost i vođstvo) i demokratije (sloboda), s ciljem postizanja stabilne i umerene vlasti.
Ubeđivanje pre prisile: Jedna od najoriginalnijih ideja je da zakoni treba da ubeđuju građane, a ne samo da ih prisiljavaju na poslušnost. Svaki zakon ima preludijum (uvodni deo) koji objašnjava razloge za njegovo poštovanje, apelujući na razum i vrlinu građana, a tek nakon toga sledi sankcija za nepoštovanje.
Obrazovanje i vrlina: Obrazovanje ima ključnu ulogu u oblikovanju karaktera građana i pripremi pojedinaca da kontrolišu svoje želje putem razuma, čime se podstiče harmonija u zajednici. Platon naglašava da građani moraju biti vaspitani da poštuju zakone i običaje.
Uloga zakonodavca: Delo je strukturirano kao dugačak dijalog između Atinjanina (koji predstavlja samog Platona), Krićanina Klinesa i Spartanca Megila, koji raspravljaju o najboljim zakonima za osnivanje nove kolonije na Kritu po imenu Magnezija. Zakonodavac (Atinjanin) ima ulogu mudrog i moralnog vođe koji uspostavlja pravni okvir.
Teologija i moralni poredak: Platon uvodi elemente racionalne teologije, argumentujući da bogovi moraju postojati i da stabilno društvo mora uskladiti svoje zakone sa zajedničkim razumevanjem božanskog poretka, što pomaže u održavanju moralnog poretka.
Kazneni sistem: Detaljno se razrađuje raznovrstan kazneni sistem, sa fokusom na rehabilitaciju kriminalaca gde je to moguće.
`Zakoni` su sveobuhvatan okvir za razumevanje političke strukture, etike i uloge zakona u promovisanju dobro uređenog i pravednog društva. "