| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | AKS BEX City Express Pošta CC paket (Pošta) DExpress Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: .
Jezik: Engleski
Autor: Strani
lepo očuvano
Patrick Masterson
Atheism And Alienation: A Study of the Philosophical Sources of Contemporary Atheism (Pelican S.)
Publisher Penguin
Publication date 28 Jun. 1973
Edition New
Language English
Print length 192 pages
Atheism and Alienation (1971) je filozofska studija u kojoj irski filozof Patrick Masterson istražuje intelektualne korijene modernog ateizma. Umjesto jednostavnog prikaza “za” i “protiv” religijske vjere, Masterson analizira duboke kulturne i filozofske pretpostavke koje su dovele do suvremene sekularnosti i odvajanja čovjeka od religijskog smisla.
Knjiga se fokusira na:
1. Filozofske izvore ateizma
Masterson razmatra ključne mislioce čiji su koncepti oblikovali moderni ateizam i ideju ljudske “otuđenosti”:
Feuerbach – religija kao projekcija ljudske biti
Marx – otuđenje uzrokovano društveno-ekonomskim strukturama, religija kao “opijum naroda”
Nietzsche – “smrt Boga” i preobrazba vrijednosti
Sartre – egzistencijalizam i radikalna ljudska sloboda bez Boga
Analizira kako su ovi autori redefinirali odnos čovjeka prema transcendenciji.
2. Pojam otuđenja (alienation)
Središnja teza knjige je da je moderni ateizam povezan s osjećajem ljudske izoliranosti:
od društva
od vlastite biti
od transcendencije
Masterson razmatra različita značenja “otuđenja” u modernoj filozofiji i kako ona vode do ateističkih interpretacija svijeta.
3. Kritička evaluacija ateističkih pozicija
Autor ne odbacuje ateizam, ali nastoji pokazati:
u kojim su točkama argumenti modernih ateista uvjerljivi
gdje su ograničeni ili samokontradiktorni
kako religijska perspektiva može odgovoriti na probleme koje ateizam postavlja
4. Teološko-filozofski odgovor
Masterson predlaže da se ateizam ne može razumjeti samo kao negacija Boga, nego i kao reakcija na krize modernog subjekta. On poziva na ozbiljan dijalog između religijske i sekularne misli.