pregleda

Enciklopedija filozofskih nauka


Cena:
3.025 din
Stanje: Novo
Garancija: Ne
Isporuka: AKS
Plaćanje: Pouzećem
Prodavac Pravno lice

Delfi_knjizare (4313)

95,35% pozitivnih ocena

Pozitivne: 7084

Moj Dućan Moj Dućan

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita


Godina izdanja: 2021.
Format - 23 cm
Povez - Tvrd
Pismo - Latinica
Izdavač: Akadska knjiga
Autor: Georg Vilhelm Fridrih Hegel
EAN: 9788662633675
Hegelov pojam enciklopedije najjezgrovitije je formulisan u Enciklopediji filozofskih nauka u nacrtu i istovreno egzplarno predstavljen u tom delu koje je objavljeno u leto 1817. godine, nakon Hegelovog preuzimanja filozofske profesure na Univerzitetu Hajdelberg, kao vodič za njegove slušaoce, 1827. godine izdato je u teljnom i gotovo dvostruko već drugom izdanju, a koje je sam autor 1830. godine, godinu dana pre svoje smrti, potom u treć izdanju znatno izmenio. U izvesnom smislu, Enciklopedija je postala teljna knjiga Hegelove filozofije i bila je važan sastavni deo akadske filozofske nastave na univerzitetima Hajdelberg i Berlin. Hegel je nije samo koristio kada je držao predavanja o enciklopediji filozofskih nauka, nego i kada se bavio oblastima filozofije koje je razlikovao u Enciklopediji, naime nauke logike, filozofije prirode i filozofije duha.

Napredovanje od logički mišljene ideje do enciklopedijski shvaćene prirode i od nje do duha nije nikakav vrenski, već bezvrenski proces, tako da su po Hegelu ideja, priroda i duh oduvek morali skupa postojati, samo na različitim nivoima sopstva-znanja duha: u logici duh misli samog sebe, u prirodi (enciklopedijski) duh postavlja samog sebe kao drugobitak, kako bi uopšte ovladao zbiljom, u fenomenologiji duh oslobođen svake prirodne slučajnosti gradi kroz subjekt svoju vlastitu, duhovnu povesti. Hegelova filozofija značajna je u izgradnj svestranog sista nauke koji se ističe misaonom doslednošću i dubinom. Nazivaju ga novovekovnim Aristotelom, i uopšte se smatra da je u njegovou sustav apsolutnog idealizma razvoj zapadne metafizičke filozofije dosegnuo vrhunac i završetak. Posle njegove smrti zajednički naziv za filozofske pravce koji polaze od osnovnih principa Hegelove filozofije i razvijaju se pra posve suprostavljenim stajalištima, zove se hegelijanstvo ili hegelizam.

Hegelovo delo Enciklopedija filozofski nauka prvi put je objavljeno na srpskom jeziku posle 2004 godine od prvog objavljivanja na načkom jeziku, u prevodu prof. dr Miloša Todorovića, redovnog profesora (u penziji) Filozofskog fakulteta u Novom Sadu u izdanju Akadske knjige iz Novog Sada.

TROŠKOVI DOSTAVE:

Svi paketi se isporučuju kurirskom službom AKS.
Troškovi dostave su 240 dinara. Rok isporuke je 5 radnih dana.
Porudžbine koje se unapred plaćaju šaljemo odmah nakon evidentiranja uplate.
Porudžbine sa Kupinda ne isporučujemo van granica Republike Srbije.

Predmet: 82918755

Godina izdanja: 2021.
Format - 23 cm
Povez - Tvrd
Pismo - Latinica
Izdavač: Akadska knjiga
Autor: Georg Vilhelm Fridrih Hegel
EAN: 9788662633675
Hegelov pojam enciklopedije najjezgrovitije je formulisan u Enciklopediji filozofskih nauka u nacrtu i istovreno egzplarno predstavljen u tom delu koje je objavljeno u leto 1817. godine, nakon Hegelovog preuzimanja filozofske profesure na Univerzitetu Hajdelberg, kao vodič za njegove slušaoce, 1827. godine izdato je u teljnom i gotovo dvostruko već drugom izdanju, a koje je sam autor 1830. godine, godinu dana pre svoje smrti, potom u treć izdanju znatno izmenio. U izvesnom smislu, Enciklopedija je postala teljna knjiga Hegelove filozofije i bila je važan sastavni deo akadske filozofske nastave na univerzitetima Hajdelberg i Berlin. Hegel je nije samo koristio kada je držao predavanja o enciklopediji filozofskih nauka, nego i kada se bavio oblastima filozofije koje je razlikovao u Enciklopediji, naime nauke logike, filozofije prirode i filozofije duha.

Napredovanje od logički mišljene ideje do enciklopedijski shvaćene prirode i od nje do duha nije nikakav vrenski, već bezvrenski proces, tako da su po Hegelu ideja, priroda i duh oduvek morali skupa postojati, samo na različitim nivoima sopstva-znanja duha: u logici duh misli samog sebe, u prirodi (enciklopedijski) duh postavlja samog sebe kao drugobitak, kako bi uopšte ovladao zbiljom, u fenomenologiji duh oslobođen svake prirodne slučajnosti gradi kroz subjekt svoju vlastitu, duhovnu povesti. Hegelova filozofija značajna je u izgradnj svestranog sista nauke koji se ističe misaonom doslednošću i dubinom. Nazivaju ga novovekovnim Aristotelom, i uopšte se smatra da je u njegovou sustav apsolutnog idealizma razvoj zapadne metafizičke filozofije dosegnuo vrhunac i završetak. Posle njegove smrti zajednički naziv za filozofske pravce koji polaze od osnovnih principa Hegelove filozofije i razvijaju se pra posve suprostavljenim stajalištima, zove se hegelijanstvo ili hegelizam.

Hegelovo delo Enciklopedija filozofski nauka prvi put je objavljeno na srpskom jeziku posle 2004 godine od prvog objavljivanja na načkom jeziku, u prevodu prof. dr Miloša Todorovića, redovnog profesora (u penziji) Filozofskog fakulteta u Novom Sadu u izdanju Akadske knjige iz Novog Sada.
82918755 Enciklopedija filozofskih nauka

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.